MLJEKARI SE ŽALE

'Proizvodnja mlijeka pada, a Čobanković nas ignorira'

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 17.02.2011 15:46
  • Objavljeno 17.02.2011 u 12:29
cobankovic_seljaci2-180610

cobankovic_seljaci2-180610

Izvor: Cropix / Autor: Danijel Soldo

Predstavnici udruga proizvođača mlijeka iz svih županija okupili su se danas u Zagrebu kako bi se dogovorili na koji će način natjerati velike mljekare da povise otkupnu cijenu mlijeka

Od početka godine seljaci pokušavaju dogovoriti sastanak s ministrom Petrom Čobankovićem i mljekarama, ali dosad, kažu, s njima nisu uspjeli stupiti u kontakt.

'Rezultat ignoriranja naših zahtjeva pad je proizvodnje mlijeka u prošloj godini za 52 milijuna litara i pad broja krava. Mi samo tražimo da otkupna cijena prati kvalitetu i da kod nas vrijede parametri kao i u ostalim europskim zemljama. To je 3,7 posto mliječne masti a ne 4,2 posto kao što je sada', kaže Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka.

Trenutačna otkupna cijena mlijeka je oko 2,50 kuna po litri a mljekari traže da ona poraste za 30 do 40 posto. Pravdaju to drastičnim rastom cijene stočne hrane koja je poskupila 60-70 posto.

'Stočna hrana u ukupnim troškovima sudjeluje sa 50 posto. Otkupna cijena mlijeka zadnja tri mjeseca rasla je tri do pet lipa mjesečno, ali to nije dovoljno, jer je cijena stočne hrane porasla mnogo više. Zbog toga proizvođači ne mogu biti konkurentni', objašnjava Rešetar.

Osim otkupne cijene mlijeka seljake muči i novi pravilnik o sustavu poticaja o kojem ovisi visina subvencija koje će od države dobiti u naredne dvije godine. Iako su s ministarstvom dogovorili da se za referentno razdoblje uzme čitava 2011. godina u pravilniku to je ograničeno samo do 15. svibnja. To znači mnogo niže poticaje od očekivanih.

Rešetar upozorava i na problem legalizacije domaćih farmi koji ide jako sporo. U Hrvatskoj ima 16.800 isporučitelja mlijeka, a samo 250 do 300 farmi ima sve potrebne dozvole. Samo oni koji imaju sve papire - lokacijska i građevinska dozvola, projektna dokumentacije, higijensko-ekoloških potvrde – mogu se nadati novcu iz fondova EU.

'Legalizacija je potencijalno mnogo veći problem nego cijena mlijeka. Ako se nešto ne učini, u opasnosti smo da se farme masovno krenu zatvarati', upozorava Rešetar.

Doprinosi i komunalne naknade za farmu jednake su onima kad se gradi hotel. Za imanje sa 50 krava seljak bi trebao platiti, kaže Rešetar, oko 200.000 kuna što je za većinu proizvođača mlijeka nedostižno.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi