Hrvatska se u pregovorima o novim fiskalnim pravilima EU-a zauzima za to da se ne ide u previše ambiciozno razduživanje u slučajevima kada su prororačunski deficit i javni dug u okvirima maastrichtskih kriterija, izjavio je u petak ministar financija Marko Primorac
Ministri financija država članica razgovarali su noćas do tri sata ujutro kako bi pokušali doći do dogovora o novim fiskalnim pravilima. Potrebno je postići dogovor do kraja godine jer od početka sljedeće ukida se privremena suspenzija odredbi Pakta o stabilnosti i rastu.
Europska unija je u vrijeme pandemije privremeno odustala od primjene Pakta o stabilnosti i rastu koja propisuje da proračunski deficiti ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.
Budući da se ta fiskalna pravila smatraju dosta rigidnima, Europska komisija je predložila nova, fleksibilnija pravila, kako bi se državama s velikim javnim dugom omogućio veći maneverski prostor i kako prebrzo smanjivanje javnog duga ne bi nepovoljno utjecalo na gospodarski rast. Cilj je postići dogovor do kraja ove godine, kako bi se izbjeglo da se ponovno ne primjenjuju ranija pravila.
vezane vijesti
U pregovorima o novim pravilima najviše zapinje oko pitanje koliko brzo treba smanjivati javni dug. Njemačka i druge fiskalno opreznije članice traže da se u novim pravilima smanjenje duga brojčano kvantificira, dok zemlje s visokim javnim dugom poput Italije i Grčke ne žele prebrzo smanjivanje duga jer bi im to ugrozilo rast i traži nešto fleksibilniji pristup.
“Što se Hrvatske tiče, mi smo se zalagali za to da se ne čine nekakvi nepotrebni fiskalni napori u smislu smanjenja duga i deficita u mjeri u kojoj to nije potrebno, odnosno ukoliko su zadovoljeni kriteriji, dakle, 60 posto udjela javnog duga u BDP u i ukoliko je deficit manji od 3 posto”, rekao je Primorac.
Hrvatski javni dug bi prema projekcijama trebao već sljedeće godine pasti ispod 60 posto BDP-a, a planirani deficit u proračunu za sljedeću godinu je 1,9 posto, čime se svrstava među pet država članica europodručja s najnižim deficitom.
Na pitanje da komentira ocjenu euroskupine i Europske komisije u kojoj je Hrvatka upozorena da je rast neto nacionalno financiranih primarnih rashoda iznad onoga što je preporučeno i da ti rashodi rastu prilično brzo te da stoga postoji rizik da proračun ne bude u skladu s preporukama Vijeća EU-a, Primorac je rekao da je objasnio razloge za to i da postoji razumijevanje unutar euroskupine.
Primorac ističe da je u preporukama Vijeća EU-a navedeno da je potrebno uz fiskalni napor, zadržati i investicije koje potiču rast, da je bitno održati i očuvati ambicije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
“Dakle, što se tiče povlačenja sredstava, na to smo posebno ponosni jer smo jedna od članica koja je najučinkovitija u tom smislu, odnosno prva smo članica koja je do sada povukla više od 50 posto inicijalne alokacije”, rekao je Primorac.
Uz to rashodi su povećani i zbog nastavka obnove od potresa, indeksacije mirovina, rasta prosječnih bruto plaća, što je također jedan od indikatora iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Primorac je rekao da je u petak Vijeće za ekonomiju i financije (Ecofin) usvojilo dopunjeni hrvatski Nacionalni program oporavka i otpornosti s uključenom komponentom REpowerEU, što je plan EU-a za smanjenje ovisnosti od ruskih fiskalnih goriva.
U dopunjenom planu inicijalna alokacija od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava je povećana za 300 milijuna eura i sada ukupno iznosi 5,8 milijardi. Dopunjeni plan također ulkjučuje 4,2 milijarade eura povoljnih zajmova.
“Ta će sredstva biti uložena u obnovu i u jačanje energetske sigurnosti i neovisnosti, osiguravanja dobavnih pravaca, ali isto tako i za jačanje infrastrukture, ulaganja u školstvo i obrazovanje, sportske objekte. Dakle, niz projekata koji u svakom slučaju povećavaju i produktivnost i potiču rast”, kaže Primorac.
Svi su članovi euroskupine svjesni zbog čega su naši rashodi rasli i stoga ne očekujem tu nikave dileme”, zaključio je hrvatski ministar financija.
