Plan njemačke vlade o uvođenju neoporezive premije od 1000 eura za zaposlenike izazvao je snažan otpor poslodavaca, srednjeg poduzetništva i udruge poreznih obveznika. Iako je zamišljen kao mjera rasterećenja građana, kritičari upozoravaju da se financijski teret zapravo prebacuje na tvrtke.
Prema prijedlogu vladajuće koalicije, poslodavci bi trebali isplatiti jednokratni bonus zaposlenima, što je naišlo na oštre reakcije u poslovnoj zajednici.
Poslodavci: ‘Nemamo odakle to platiti’
Predstavnici poslodavaca upozoravaju da mnoge tvrtke već posluju u otežanim uvjetima, uz rast troškova i slabije prihode. Smatraju da država na taj način izbjegava vlastitu odgovornost za rasterećenje građana, pišu njemački mediji.
‘Rado bismo isplatili premiju kad bismo imali novca’, poručuju iz srednjih poduzeća, ističući da je prijedlog u ovakvim okolnostima nerealan.
Sličan stav iznijele su i pojedine velike kompanije, koje zasad ne planiraju isplatu premije, iako ostavljaju mogućnost da odluku preispitaju kada budu poznati svi detalji.
Kritike srednjeg poduzetništva i industrije
Najglasniji otpor dolazi iz srednjeg poduzetništva. Predstavnici tog sektora ocjenjuju da bi mjera mogla dodatno destabilizirati poslovanje i izazvati nezadovoljstvo unutar tvrtki.
Upozoravaju i da su mogućnosti poduzeća ograničene te da dodatni troškovi u kriznim vremenima mogu imati ozbiljne posljedice.
Stručnjaci očekuju da će interes za isplatu ove premije biti znatno manji nego 2022., kada je uvedena slična mjera zbog rasta troškova života.
Jedan od razloga je i to što ovaj put poslodavci i sindikati nisu bili uključeni u donošenje odluke, a u mnogim sektorima 2026. neće biti ni kolektivnih pregovora kroz koje bi se takva isplata mogla dogovoriti.
Kratki rok i dodatni problemi
Dodatni problem predstavlja i ograničeno vremensko razdoblje za provedbu mjere. I poslodavci i sindikati smatraju da je rok prekratak te traže njegovo produljenje.
Bez odgovarajućeg okvira, upozoravaju, mnoge tvrtke neće imati mogućnost uopće razmotriti isplatu.
Kritike stižu i iz udruge poreznih obveznika, koja prijedlog naziva nerealnim. Ističu da se radi o obećanju koje na kraju financiraju poduzeća, a ne država.
Umjesto toga, predlažu drugačije mjere rasterećenja, poput poreznih olakšica za radnike, koje ne bi dodatno opteretile gospodarstvo.