matematika radi ČUDA

Površine pod eko uzgojem zapanjujuće bujaju, a proizvodnja stagnira. Tko od toga ima koristi?

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 05.11.2018 15:20
  • Objavljeno 05.11.2018 u 15:20
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević/tportal

Poljoprivredne površine pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj su se od 2013. do danas i više nego udvostručile. Na kraju 2013. pod eko poljoprivredom bilo je 40.660 hektara, a na kraju 2017. pod tom vrstom proizvodnje gotovo 100.000 hektara. To je tri puta više hektara nego što ih pod kontrolom drži najveća poljoprivredna kompanija u zemlji - Agrokor. Dostupni podaci o poljoprivredi govore da se ukupna proizvodnja smanjuje već šest godina zaredom, a površine pod obradom nisu nikad bile veće. Kako je to moguće?

Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je 2013. pod ekološkom obradom u Hrvatskoj bilo 40.660 hektara, već iduće godine bilo ih je 50.000, 2015. površine pod eko proizvodnjom rastu za pola, na 75.000 hektara, 2016. rastu na 93.000, a kraj godine dočekujemo na 96.600 hektara eko uzgoja.

Pri tome, ekološke oranice i vrtovi porasli su s 21.000 na 44.000 hektara, trajni nasadi s 5300 na 11.790 hektara, a trajni travnjaci bilježe rast od gotovo 300 posto - rastu s 14.000 na gotovo 41.000 hektara. Naizgled djeluje kao da se jako velik broj poljoprivrednika upustio u složen i skup posao eko uzgoja, a veliki optimisti mogli bi čak reći da se poljoprivreda počela sama restrukturirati.

No veliki pomaci bilježe se i u tradicionalnoj poljoprivredi: površina pod oranicama pada za tri i pol posto na 835.000 hektara; površina pod povrtnjacima ruši se s 5000 na 2000 hektara, vinogradi padaju s 30.000 na 24.000 hektara, a trajni travnjaci se udvostručuju i s 316.000 dolaze na 610.000 hektara.

U isto vrijeme analiza Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazuje da je od 2013. do kraja 2017. obujam poljoprivredne proizvodnje porastao tek 1,2 posto, a na razini Europske unije Hrvatska u poljoprivredi sudjeluje s tek simboličnih pola posto od ukupne proizvodnje. Poljoprivreda je i jedina komponenta hrvatskog BPD-a koja od 2013. stalno pada, a turizam, izvoz i osobna potrošnja građana vuku državu naprijed.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj

Površine pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Ovaj naoko velik apsurd širenja površina pod ekološkom obradom i u najboljem slučaju stagnacije proizvodnje u tren oka obrazložio nam je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Tajna je, naravno, u državnim poticajima. Za prelazak s tradicionalne na eko poljoprivredu dobije se 347 eura ako se radi o oranicama, 576 eura ako su u pitanju povrtnjaci i 868 eura ako je u pitanju hektar višegodišnjih nasada. Vrlo dobro su prošli i oni koji su trajne travnjake prenamijenili u ekološki trajne travnjake, za što su dobili gotovo 310 eura po hektaru i nastavit će dobivati po 258 eura za njihovo održavanje u ekološkom stanju u idućim godinama.

'S obzirom na to kolike su površine evidentirane pod ekološkom proizvodnjom, sama proizvodnja je smiješno mala. Tu su potpore jako izdašne i to je jedan od važnijih kriterija prilikom donošenja odluke o prelasku na eko', kaže Brlošić i nastavlja:

  • +2

Orasi su se pokazali vrlo profitabilnima za eko proizvodnju

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

'Poticaji za ekološku ratarsku proizvodnju dvostruko su viši od onih za običnu proizvodnju, a za višegodišnje nasade su nekoliko puta viši. To posebno vrijedi za neke posebne kulture s kojima nema posla, a takva proizvodnja je daleko profitabilnija od bilo kakve intenzivne ratarske proizvodnje.'

Pitamo Brlošića tko se najviše okoristio prelaskom na eko proizvodnju, a on vrlo otvoreno govori:

'Nažalost, to su uglavnom veći OPG-ovi i proizvođači. Mali OPG-ovi koji prijave ekološku proizvodnju uglavnom i rade na njoj. Kod velikih sve radi matematika. Sije se eko djetelina, koja se posebno potiče, pa se sade orasi koji se posade, a nikad ne daju roda, zatim i lješnjaci. Ima ljudi koji stvarno vrijedno rade, ali ima i dosta onih koji zadovolje samo minimalne uvjete.'

  • +5
  • +2

Nasadi kupina također se obilato potiču

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Bavljenje eko proizvodnjom samo radi velikih poticaja, a ne radi ulaganja i razvoja poljoprivrede, posve je promašeno i nema veze s dobrom radnom etikom, ali, dodaje naš sugovornik, u tome nema ništa protuzakonito i to je samo ilustracija naše opće kulture. No masovni prelazak na organski uzgoj počeo je stvarati probleme tradicionalnim poljoprivrednicima iz sasvim neočekivanih razloga:

'Ljudi čije njive graniče s ekološkim njivama imaju velike probleme zbog širenja korova te najezde miševa i ostalih štetočina. Štetočine prelaze na okolne njive i rade štetu, a u ARKOD-u (preglednik poljoprivrednik zemljišta, op.a.) ne može se vidjeti čija su parcele pod eko proizvodnjom, no mislim da bi se to trebalo naznačiti', rekao je.

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

Izvor: Cropix / Autor: Emica Elvedji

Zaključno, Brlošić nam i otkriva zašto je u klasičnoj poljoprivredi došlo do bujanja trajnih travnjaka s 316.000 na 610.000 hektara:

'Još 2014. model izravnih plaćanja mijenja se u model po kojem se isplate poticaja više ne razlikuju po tome je li riječ o travnjacima ili oranicama. Prije 2014. za oranice se dobivalo više novca nego za travnjake, a novim modelom poticaji se isplaćuju samo po površini, ne i po vrsti parcele. Kriterij za trajni travnjak je jedna košnja godišnje, pa se otvorila mogućnost da ljudi dođu u posjed takvih pašnjaka i dobiju novac. Ideja je bila da se aktiviraju pašnjaci i da se pogura stočarska proizvodnja.'

O uspjehu te operacije najbolje govori činjenica da je u Hrvatskoj porastao broj grla stoke od 2013., ali samo s 442.000 na 450.000.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!