(ne)očekivani trendovi

Poučak iz Venezuele: Kad ekonomija krahira, okrenite se računalnim igrama

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 01.12.2019 23:30
  • Objavljeno 01.12.2019 u 21:33
tportal

Izvor: EPA / Autor: Miguel Gutierrez

Igranje računalnih igara u kojima osvajaju virtualne nagrade koje nakon toga prodaju za stvarni novac samo je jedan od načina na koje građani Venezuele pokušavaju zaobići nevolje izazvane hiperinflacijom i općim krahom ekonomije, a uz to je ojačao kibernetički kriminal, kao i korištenje svih drugih mogućih valuta osim nacionalne

Gotovo šest godina političke nestabilnosti obilježene brojnim, nerijetko i nasilnim prosvjedima i sukobima, nije moglo proći bez ozbiljnog traga na ekonomiji Venezuele, nekad najbogatije latinoameričke države. Borba milijuna tamošnjih građana s oskudicom, kako robe tako i novca, rezultirala je nekim očekivanim, ali i nekim neočekivanim trendovima među kojima se nalazi i – igranje računalnih igara.

Pritom se ne misli na sudjelovanje u raznim turnirima u tzv. e-sportovima, što posljednjih godina globalno postaje sve popularniji način na koji se legalno mogu osvojiti i vrlo impresivni iznosi, već na ponešto drukčiju praksu. Britanski tjednik The Economist piše da se građani Venezuele sve više posvećuju igranju igara u kojima se osvajaju razne virtualne nagrade ili valute te ih onda za čvrstu valutu prodaju na specijaliziranim elektroničkim burzama.

Uglavnom se radi o igrama kao što su RuneScape i Tibia, naslovima iz žanra koji omogućava istovremeno igranje velikom broju igrača povezanih internetom. Igrači u njima mogu osvojiti razne virtualne nagrade, zaraditi njihovu varijantu novca ili osvojiti dodatke koji pomažu u igranju, što onda za stvaran novac preprodaju drugim igračima koji ih kupuju kako bi sami napredovali u igrama.

  • +5
  • +2

Kriza u Venezueli

Izvor: EPA / Autor: Miguel Gutierrez

Na taj način igrači mogu u mjesec dana zaraditi ekvivalent od četrdesetak američkih dolara, što je pet puta više od minimalne mjesečne plaće u Venezueli. Dio igrača, umjesto za prave valute, svoje virtualne nagrade mijenja za digitalne valute poput bitcoina i drugih jer su, čak i uz svoje oscilacije, one bolji čuvari vrijednosti od venecuelske nacionalne valute bolivara.

Stotine milijuna dolara

Praksa zarađivanja na ovaj način, pomoću računalnih igara, nije nova. Početkom milenija ona je zaživjela u Južnoj Koreji i Kini, a u Economistu dodaju da su igrači tada zajednički zaradili stotine milijuna dolara. Nakon što su preprodaja i zarada u igrama postali masovno popularni softverske tvrtke koje ih razvijaju počele su se boriti protiv te prakse jer tvrde da igrači koji to rade ne igraju kako bi napredovali kroz igru nego da bi zarađivali. Dio proizvođača igara čak prodaje virtualne nagrade i dodatke u svojim igrama za novac te su im igrači onda konkurencija.

Uglavnom se radi o igrama kao što su RuneScape i Tibia, naslovima iz žanra koji omogućava istovremeno igranje velikom broju igrača povezanih internetom

Uglavnom se radi o igrama kao što su RuneScape i Tibia, naslovima iz žanra koji omogućava istovremeno igranje velikom broju igrača povezanih internetom

Izvor: Profimedia / Autor: Kevin Britland / Alamy / Profimedia

Nakon što je Južna Koreja zakonski zabranila tu praksu popularnost takvih igara je splasnula, a tome je pridonijela i zabrana trgovine virtualnim dobrima na eBayu, poznatoj internetskoj trgovačkoj platformi na kojoj se ova virtualna roba najčešće prodavala. Na razmjere obnovljene popularnosti preprodaje virtualnih nagrada ukazuje i činjenica da su nestašice struje u Venezueli ove godine imale ozbiljne posljedice na ponudu i cijene za njih na elektroničkim tržištima, i to ne zbog toga što su ta tržišta prestala funkcionirati, nego zbog toga što je ponuda presušila. Proizvođači igara pokušavaju sudski ukinuti takve burze, no kako uspiju ugasiti jednu, na njeno mjesto dolazi nova i borba počinje iznova.

Za razliku od igranja igara i izrabljivanja mehanizma na kojem one funkcioniraju, što se nalazi u još koliko-toliko sivoj zoni, u Venezueli je u porastu pravi kibernetički kriminal. IntSights, američka tvrtka koja se bavi zaštitom računalnih sustava od vanjskih napada, objavila je ovih dana izvještaj u kojem stoji da je otkrila snažne i sofisticirane napore za krađu osobnih informacija latinoameričkih građana koji rade u raznim kompanijama poput banaka ili u maloprodaji. Pojačana aktivnost zabilježena je u Venezueli ili u susjednim zemljama u kojima se nalazi mnogo venecuelskih izbjeglica, a ukradene osobne informacije preprodaju se na sivim tržištima ili se koriste za prikupljanje dodatnih podataka.

Kao i s računalnim igrama, osobni podaci se prodaju na nelegalnim tržištima na kojima ih hakeri mijenjaju za čvrste valute. Ono što je iznenađujuće to je da se, za razliku od ruskih ili kineskih hakera, venecuelski uglavnom ne skrivaju, napominju u IntSightsu. Relativno ih je lako locirati, pa čak i saznati njihove telefonske brojeve. Analitičari tvrde da je takav lakonski pristup posljedica toga što su uglavnom sigurni da ih venecuelske vlasti neće dirati. Žrtve krađe informacija žale se, navodi se u izvještaju, da zbog ekonomskog i političkog kaosa u zemlji vlasti niti nakon pritužbi ništa ne poduzimaju.

Ekonomski i politički kaos upravo su uzroci koji su mnoge natjerali na kibernetički kriminal. Venezuelu već godinama muči hiperinflacija koju vlada Nicolása Madura ne uspijeva obuzdati. Naprotiv, vlasti su lani u očaju stvorile i vlastitu digitalnu valutu petro, a bolivar je prošlog ljeta denominiran ukidanjem pet nula s nominalne vrijednosti novčanica.

Usprkos tome, rast cijena je nastavljen. Prema informacijama Bloomberga, a u nedostatku pouzdanih službenih brojki za mjerenje rasta cijena kao oglednu mjeru uzeli su šalicu kave, prije godinu dana jedna je kava u kafiću u glavnom gradu Caracasu stajala 150 bolivara. Ovih dana za taj skromni užitak potrebno je odvojiti 18.000 bolivara, što znači da je u posljednjih godinu dana inflacija premašila 12.000 posto.

Velika nezaposlenost

Oslanjanje na internet u pokušaju zarade u Venezueli posljedica je i velike nezaposlenosti. Međunarodni monetarni fond proljetos je objavio procjenu da je tamošnja stopa nezaposlenosti premašila 40 posto i da se bliži razini od 50 posto, posljednji put u svijetu zabilježenoj sredinom devedesetih neposredno nakon rata u Bosni i Hercegovini.

Hiperinflacijsku situaciju, uz neočekivan trend igranja računalnih igara, s druge strane prati i vrlo poznata pojava u takvim uvjetima. Umjesto da se plaća u bolivaru, glavna opipljiva valuta u Venezueli postaje američki dolar, piše londonski Financial Times. Taj je trend posebno uvredljiv za tamošnje vlasti koje su protekla dva desetljeća velik dio svoje politike posvetile antiameričkoj retorici - mada su Sjedinjene Američke Države (bile) jedan od važnijih kupaca venecuelske nafte - te pokušajima da se stvore i ojačaju ekonomske veze s Kinom i Rusijom. Koliko je američka valuta postala dio svakodnevnog života u Venezueli, svjedoči i izjava samog Madura koji je nedavno rekao da 'dolarizacija može biti korisna u oporavku i oslobađanju proizvodne snage te za funkcioniranje ekonomije'.

Korupcija i nesposobnost vlasti uništili su glavni izvor inozemnih prihoda, venecuelsku naftnu industriju...

Korupcija i nesposobnost vlasti uništili su glavni izvor inozemnih prihoda, venecuelsku naftnu industriju...

Izvor: EPA / Autor: Miguel Gutierrez

Prema izjavama nekih trgovaca, oko 70 posto redovne prodaje u Caracasu sada se provodi u dolarima, a pravi uzlet američke valute krenuo je ljetos. Razloge za to može se tražiti u liberalizaciji trgovanja tom valutom. Do sredine ove godine dolare se moglo kupiti tek na državnim aukcijama, a sada ih se, barem teoretski, može dobiti i u mjenjačnicama iako je ponuda ograničena.

Udio plaćanja u dolaru još je veći u područjima bližim granici, navode analitičke tvrtke, a donedavno se najviše koristio za kupovinu robe s višom cijenom, poput aparata za domaćinstvo i sličnog. Čista praktičnost ovih dana tjera građane da se okreću dolaru čak i u svakodnevnoj kupovini hrane i ostalih dnevnih potrepština. Nitko ne želi nositi ogromne količine novčanica samo zato da bi platio kavu u kafiću.

Prepolovljena ekonomija

Najveća novčanica u opticaju trenutno je ona od 50.000 bolivara, čija je protuvrijednost oko 1,6 američkih dolara, odnosno desetak kuna. S obzirom na to da postoje ograničenja za to koliko se gotovine može podići na bankomatima, ne čudi da u Venezueli čak i kad plaćaju nacionalnom valutom čine to debitnim karticama. No čak i to ponekad nije moguće zbog ranije spomenutih nestanaka struje, a poseban poticaj dolaru kao valuti za plaćanja je i to što mnogi stanovnici od svojih članova obitelji primaju doznake iz inozemstva upravo u dolarima.

U nešto više od pet godina Madurove vlasti, prema nekim procjenama, ekonomija Venezuele je prepolovljena. Korupcija i nesposobnost vladajućih uništili su glavni izvor inozemnih prihoda, venecuelsku naftnu industriju, i koliko god se možda dio ekonomije preselio i u virtualni svijet računalnih igara, teške posljedice koje gospodarski krah ima na svakodnevni život građana Venezuele nisu ni igra ni virtualne.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!