ANALIZA TPORTALA

Pogledajte kome su prošle godine najviše rasle plaće, a tko su najveći gubitnici

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 22.02.2019 15:35
  • Objavljeno 22.02.2019 u 15:35
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević/Pixell

Prosječna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj iznosila je lani 6.242 kune, što je realno 2,8 posto više nego godinu dana prije. Tportalova analiza kretanja plaća po gospodarskim granama i djelatnostima pokazuje neke iznenađujuće trendove na tržištu rada

Prošle godine prosječni radnik mjesečno je imao na raspolaganju 257 kuna više nego godinu prije. Međutim, povišicu je lani jače nagrizala inflacija pa je i realni rast zarada bio osjetno skromniji nego u 2017. kada je iznosio 4,2 posto.

Proteklu godinu obilježilo je smanjivanje razlike između najbolje i najlošije plaćenih poslova, budući da su djelatnosti s tradicionalno najvišim plaćama (financije, energetika) zabilježile skroman pomak dok su dvoznamenkastim stopama rasle plaće administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (zaštitarstvo, čišćenje i održavanje), koje se nalaze na dnu 'platne liste'.

Natprosječni rast slabije plaćenih poslova dijelom je posljedica povećanja zagarantirane minimalne plaće za pet posto, a dijelom manjka srednje i niže kvalificiranih radnika u uslužnim djelatnostima. Kod djelatnosti s ispodprosječnim plaćama, blagodati pojačane potražnje za radnom snagom osjetili su i radnici u trgovini i građevinarstvu.

Zanimljivo je da su plaće u ugostiteljstvu i turizmu rasle znatno sporijim tempom (realno tek 1,1 posto), unatoč procvatu tog sektora i uvjeravanjima poslodavaca o poboljšanju uvjeta rada.

U prerađivačkoj industriji, koja još uvijek zapošljava najviše radnika, prosječna plaća je dosegnula 5.708 kuna, uz solidan godišnji realni rast od 3,3 posto. Pritom su najviše rasle plaće tekstilcima (14,2 posto) i proizvođačima motornih vozila (8,3 posto).

Izvor: DZS

Izvor: DZS

Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

S druge strane, najveće smanjenje(-4,6 posto) dogodilo se u farmaceutskoj industriji, vodećoj izvoznoj grani. Niže plaće osjetili su i zaposleni u brodogradnji (-4,2 posto) te duhanskoj industriji (-2,8 posto).

Kod bolje stojećih djelatnosti, najveći realni rast (5 posto) zabilježen je u kompanijama koje se bave eksploatacijom nafte, plina i vađenjem mineralnih sirovina. Solidno su ojačale i plaće u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, među kojima se dvoznamenkastim rastom izdvajaju poslovi vezani uz promidžbu i istraživanje tržišta.

U poslovima vezanim uz državni sektor (obrazovanje, zdravstvo, javna uprava) plaće su rasle ispod prosjeka unatoč povišicama koje su izborili sindikati.

  • +2

Plaće u zdravstvu i socijalnoj skrbi rasle su ispod prosjeka

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Nastavak trenda rasta prosječnih plaća može se očekivati i u ovoj godini. U djelatnostima s nižim plaćama on je zagarantiran novim povećanjem minimalne plaće (na 3.000 kuna), a kod najbolje plaćenih poslova povišicu će osigurati porezne promjene kojima je proširen porezni razred s poreznom osnovicom od 24 posto sa 17.500 na 30.000 kuna.

Na daljnji rast plaća upućuje i rast potražnje na tržištu rada. Prema OVI indeksu Ekonomskog instituta u posljednjih 12 mjeseci otvoreno je 22,4 posto više radnih mjesta, a u siječnju su najtraženija zanimanja bila su prodavač, konobar, kuhar, programer i knjigovođa.   

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!