Predstavljanje je održano u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) nakon što se predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao s glavnim tajnikom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Mathiasom Cormannom.

Pregled sadrži više preporuka u brojnim područjima, a kako je istaknuo Cormann, daljnje ubrzanje konvergencije hrvatskog gospodarstva s onim EU-a, povećanje plaća te podizanje životnog standarda građana, moguće je putem povećanja produktivnosti gospodarstva, kao i uz rast ulaganja.

Apostrofirao je snažnu startup scenu, no i neke slabije produktivne tvrtke koje i dalje posluju, što zadržava jaz u produktivnosti između gospodarstva Hrvatske i članica OECD-a.

Stoga je potrebno usmjeriti kapital na produktivnije kompanije i industrije, poručio je Cormann, naglasivši i potrebu unaprjeđenja regulatornog okvira, što između ostalog uključuje i bolju komunikaciju između gospodarstva i javnog sektora.

Između ostalog, OECD je naglasio potrebu boljeg upravljanja kompanijama u državnom vlasništvu, sugerirajući pritom i potrebu veće neovisnosti nadzornih odbora, kao i potrebu izlistavanja državnih tvrtki na burzi.

Slaba kontrola korupcije, nedostatak radne snage

Upozorio je i na slabiju kontrolu korupcije u javnom sektoru u odnosu na druge članice EU-a.

Nedostatak radne snage postaje sve veća prepreka gospodarskom rastu, pa je tako OECD kao drugi ključni prioritet u svom pregledu naznačio potrebu unaprjeđenja vještina i kvalitete, posebno u segmentu kvalificirane radne snage, putem i fleksibilnih i dostupnih programa edukacije koji odgovaraju potrebama tržišta rada.

Savjetuje se i povećanje razine zaposlenosti među mladima, kao i starijim građanima, pri čemu bi mirovinska reforma trebala potaknuti ljude na kasniji odlazak u mirovinu.

Dulji radni vijek smanjit će stopu siromaštva u starijoj populaciji, naveli su iz OECD-a.

U kontekstu demografije i stanja na tržištu rada, smatraju da ciljano treba privlačiti radnu snagu iz drugih zemalja, zadržavati postojeće talente, kao i ohrabrivati povratak onih koji su iz Hrvatske otišli na rad u inozemstvo.

Naglasili su i potrebu više razine ponude dostupnog, kvalitetnog i priuštivog stanovanja, spomenuvši u tom kontekstu i mogućnost reforme poreza na imovinu.

OECD prognozira rast hrvatskog gospodarstva u 2023. za tri posto

Cormann je istaknuo napredak Hrvatske u procesu pristupanja OEDC-u, kao i njenu energičnost, entuzijastičnost i odlučnost u ostvarenju tog cilja.

Apostrofirao je i njenu veliku predanost reformama, koje su fokusirane na snažan i održiv rast i razvoj te unaprjeđenje životnog standarda građana.

Pohvalio je performanse hrvatskog gospodarstva, pa tako i ubrzano smanjivanje jaza između BDP-a po stanovniku Hrvatske i prosjeka EU-a, veliku otpornost i brzi oporavak koje je gospodarstvo pokazalo u kontekstu pandemije koronavirusa, rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, a pozitivno se osvrnuo i na hrvatsko članstvo u eurozoni i šengenu.

OECD je nedavno ažurirao i projekcije makroekonomskih pokazatelja za svjetska gospodarstva, pa tako i za hrvatsko, kojem u ovoj godini prognozira rast od tri posto, a za 2,4 posto u idućoj godini.

Prognozira i da će nakon 8,5 posto u ovoj godini inflacija u idućoj godini usporiti na 4,3 posto.

Plenković: Pregled će pomoći u ubrzanju daljnjih reformi

Plenković je nakon sastanka istaknuo da je OECD jedina velika međunarodna organizacija kojoj Hrvatska još treba pristupiti, ocijenivši i da je današnji dan zaista referentan.

Apostrofirao je nastojanje da za dvije godine, kada bude predstavljen i drugi OECD-ov pregled, Hrvatska bude u situaciji da njeno članstvo bude praktički pred završnom fazom.

Pregled je ocijenio kao važan, objektivan, nepristran i realističan, uz ocjenu da će pomoći Hrvatskoj u ubrzanju daljnjih reformi i usvajanju standarda koje OECD preporučuje svojim članicama.

Podsjetio je da je Hrvatska početkom godine postala članica šengena i eurozone, a ti "ogromni koraci naprijed" kvalificiraju je za ubrzanje pristupnog procesa kada je riječ i o OECD-u, istaknuvši da ta organizacija okuplja 38 najrazvijenijih i najuređenijih država svijeta.

"Želimo da nam članstvo u OECD-u omogući da hrvatsko gospodarstvo bude još konkurentnije, i na europskom kontinentu i globalno, te da usvojimo najbolje standarde upravljanja i provođenja javnih politika", izjavio je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se i na činjenicu da OECD prognozira rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od tri posto, dok Vladina trenutna prognoza iznosi 2,2 posto.

"To znači da i oni vide dobre i pozitivne rezultate", izjavio je Plenković.

Primorac: Odmah smo spremni početi s radom na provedbi preporuka

Uz više ministara, predstavljanju pregleda je nazočio i ministar financija Marko Primorac, koji je ustvrdio da pregled potvrđuje da Hrvatska ima snage, otpornosti i umijeća nositi se s velikim globalnim krizama.

Potvrđuje i iskorake Hrvatske u oporavku, kao i iskorake u dugoročnijoj otpornosti hrvatskog gospodarstva, pri čemu su prepoznati napori i uspjesi Vlade u provođenju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

S druge strane, rekao je Primorac, OECD upozorava na rizike i izazove s kojima se Hrvatska suočava u područjima javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, korporativnog upravljanja tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu, kao i izazove povezane s tržištem rada.

Primorac se složio s nužnošću jačanja produktivnosti hrvatskog gospodarstva, kao i potrebom ubrzanja zelene i digitalne tranzicije.

Zaključno, Primorac je poručio da Vlada pridaje veliku važnost OECD-ovom pregledu, kao i da je spremna odmah započeti s radom na provedbi preporuka, koje će rezultirati "dugoročnim transformativnim učincima za našu državu, gospodarstvo i društvo u cjelini'.