Dow Jones indeks pao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 51.285 bodova. Istodobno, S&P 500 indeks potonuo je 2,7 posto, na 7.376 bodova, a Nasdaq indeks za 3,4 posto, na 24.579 bodova. Nasdaq je tako zabilježio pad četvrti tjedan uzastopno.

Indeksi su se ponešto oporavili u petak, nakon što su dan ranije zabilježili najveći dnevni postotni gubitak od travnja 2020. godine, odnosno kada je američki predsjednik Donald Trump proglasio "dan oslobođenja", uvevši carine na robni uvoz u SAD. Nasdaq je tako u četvrtak potonu 5,5 posto te je zašao u područje korekcije, koja nastupa kad indeks padne više od 10 posto od svog vrhunca. Toga dana S&P je pao 4,4 posto, a Dow 3,4 posto.

Dionice iz skupine "veličanstvenih sedam" samo su u četvrtak izgubile 1.000 milijardi dolara ukupne tržišne kapitalizacije. Iza velikih rasprodaja tehnoloških dionica stoji zabrinutost investitora zbog mogućeg usporavanja izgradnje podatkovnih centara, nakon uvjerljive pobjede demokrata u oba doma američkog Kongresa te na izborima za guvernere u ključnim saveznim državama, ponajviše u Teksasu, gdje je središte tehnološke industrije.

"Razmjeri pada cijena dionica kod nekih od najvećih tržišnih imena doista su upečatljivi. No, to također ukazuje na rizik koncentracije kapitala, koji se nagomilao na američkim tržištima dionica. Budući da relativno mali broj dionica tehnoloških tvrtki i proizvođača poluvodiča danas nosi veliku težinu, slabost tih dionica brzo dovodi do znatnih padova Nasdaqa i S&P 500", naveo je Stuart Clark, upravitelj portfelja u tvrtki Quilter.

Ograničavanje izgradnje podatkovnih centara?

Istaknuti demokrati pozvali su na ograničavanje izgradnje podatkovnih centara nakon velike izborne pobjede svoje stranke na izborima u utorak. Novoizabrana guvernerka Teksasa – savezne države koja je ključno središte za podatkovne centre u SAD-u – Gina Hinojosa rekla je za CNN da će donijeti zakone kako bi zaštitili stanovnike Teksasa, "a s trenutnim aktivnostima vezanim uz podatkovne centre mora se stati sve dok te zaštitne mjere ne budu na snazi."

Oko 30 posto planiranog povećanja kapaciteta podatkovnih centara u SAD-u tijekom 2028. godine moglo bi biti ugroženo potencijalnim zastojima u izgradnji, procjenjuju analitičari UBS-a. To predstavlja prijetnju za industriju čiji rast ovisi o brzoj izgradnji novih postrojenja. Ta politička neizvjesnost dodatno pogađa sektor povezan s umjetnom inteligencijom, koji je ionako na nesigurnim temeljima zbog zabrinutosti investitora oko povrata ulaganja na goleme iznose koji se ulažu u tu tehnologiju.

Uz tehnološki sektor, najveće gubitnice bile su i dionice energetskog sektora, budući je cijena nafte marke Brent protekloga tjedna potonula za 16 posto, na 98,32 dolara za barel, a na američkom WTI-ja 13 posto, na 90,83 dolara. Oštar pad cijena nafte uslijedio je zbog nade ulagača da bi se moglo postići rješenje na Bliskom istoku te da bi pobjeda demokrata na izborima mogla utjecati da Demokratska stranka izvrši pritisak na predsjednika Donalda Trumpa da okonča rat s Iranom.

Ulagači su reagirali i na najnovije izvješće o zapošljavanju u SAD-u, objavljeno u petak, koje je pokazalo da je u listopadu otvoreno 165.000 novih radnih mjesta, znatno iznad brojke od 59.000, koliko su predviđali ekonomisti. Stopa nezaposlenosti spustila se na 4,1 posto, s u mjesecu ranije zabilježenih 4,2 posto.

Unatoč ovoj korekciji, glavni indeksi na Wall Streetu i dalje su od početka godine u plusu, pri čemu referentni indeks S&P 500 za gotovo osam posto.

Na europskim burzama najvažniji indeksi prošloga tjedna imali su različite predznake, no bilježili su znatno slabije oscilacije nego indeksi na Wall Streetu, jer u njihovom sastavu tehnološke dionice imaju znatno manji udjel. Londonski FTSE indeks spustio se 0,51 posto, na 10.673 boda, dok je frankfurtski DAX stagnirao na 25.820 bodova, a pariški CAC ojačao 2,1 posto, na 8.139 bodova.