Zaključke je na završetku Susreta predstavio predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan, a bit će upućeni nadležnim institucijama, izvijestili su u ponedjeljak iz HOK-a.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević je naveo kako je ove godine u ribarstvu isplaćeno više od 20 milijuna eura državnih potpora.

U raspravi o uvjetima ribolova u 2027. godini ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ante Mišura je naveo kako se za Hrvatsku očekuje oko 20.000 tona srdele i 8.500 tona inćuna.

Pojasnio je da bi prema znanstvenim modelima hrvatski udio za srdelu iznosio oko 9.000 tona, što prema njegovoj ocjeni ne bi bilo dovoljno za održavanje ribarske flote i prerade.

Među mjerama za oporavak fonda izdvojio je produljenje lovostaja za 30 dana, dodatna prostorna i vremenska ograničenja na područjima važnima za mrijest i rast srdele te smanjenje flote kroz mjeru trajnog prestanka ribolova.

Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo istaknuo je da je srdela u jakom prelovu, dok je stanje inćuna nešto povoljnije. Kod vrsta koje se love koćama vidljivi su znakovi oporavka, što je povezao s dosadašnjim mjerama regulacije ribolova, osobito zaštitom Jabučke kotline.

Na obnavljanje ribljih populacija, kako je kazao, uz ribolov, utječu i promjene temperature mora.

Ribari su u zaključcima istaknuli kako cijeli ribarski sektor treba pravodobno i aktivno sudjelovati u pripremi novih mjera zaštite morskih područja. Zatražili su i nastavak mjera i aktivnosti za smanjenje šteta koje orada uzrokuje u uzgajalištima školjkaša.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil na otvorenju Susreta je naglasio da uz mjere očuvanja ribljeg fonda treba voditi računa o prihodima ribarskih obitelji i opstanku njihovih obrta.

"Od nadležnih stalno tražimo jednostavnija pravila i manje administracije. Prije uvođenja svake nove obveze treba provjeriti može li je mali obrt provesti i koliko će ga to stajati”, poručio je.

Broj obrta u morskom ribarstvu u padu

Na Susretu je rečeno i kako se broj obrta u morskom ribolovu smanjuje petu godinu zaredom. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva koje je obradio HOK, krajem rujna ove godine u morskom ribolovu bilo je 1.548 obrta. U odnosu na rujan 2021. njihov se broj smanjio za 68 obrta, što je pad od 4,2 posto.

U istom je razdoblju, prema podacima HZMO-a, broj obrtnika i radnika u obrtima u morskom ribolovu i morskoj akvakulturi smanjen za 147, na ukupno 2.128.

Govorilo se i o tome kako zainteresirati mlade za ribarstvo i zadržati ih u poslu.

Na Susretu su predstavljena i iskustva iz deset godina rada lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG-ova). Ribarski sektor u zaključcima je podržao nastavak rada FLAG-ova u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, od 2028. do 2034. godine.

Razgovaralo se i o obnovljivim resursima Jadrana i mogućnostima financiranja kroz Program za ribarstvo i akvakulturu te o predstavljanju mobilne aplikacije za transportni dokument.

Na Susretu su sudjelovali i predstavnici znanstvenih institucija i ribarskog sektora iz jadranskih zemalja. Predloženo je da se uspostavi Jadranski pristup u ribarstvu, kojim bi se mjere upravljanja ribarstvom usklađivale među zemljama i prilagođavale posebnostima Jadrana radi očuvanja ribljeg fonda i radnih mjesta u ribarstvu. Predloženo je i osnivanje neovisnog jadranskog savjetodavnog tijela koje bi okupilo znanstvenike, ribare i predstavnike nadležnih institucija.

Susret je organizirala Hrvatska obrtnička komora od 5. do 7. studenoga u Malom Lošinju, a domaćin je bila Obrtnička komora Primorsko-goranske županije.

Jubilarno 30. okupljanje ribara HOK-a održat će se u Istarskoj županiji. U Malom Lošinju predloženo je u sklopu zaključaka da Susret ribara tom prigodom dobije novi naziv Kongres ribarstva i akvakulture.