Od osnutka Zavoda 1991. godine do danas Hrvatska je od korisnika međunarodnog sustava za zaštitu intelektualnog vlasništva postala ravnopravni sudionik u njegovom upravljanju i razvoju, istaknula je Kuterovac međunarodnoj konferenciji "Konkurentnost u doba znanja: inovacije, intelektualno vlasništvo i konkurentnost Europe i Hrvatske" pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.

Razvoj DZIV‑a ne bi bio moguć bez europske i međunarodne suradnje, dodala je ravnateljica, osobito istaknuvši Svjetsku organizaciju za intelektualno vlasništvo (WIPO), Europski patentni ured (EPO) i Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), kao i predan rad svih bivših i sadašnjih zaposlenika DZIV‑a.

"Budućnost europskog i hrvatskog gospodarstva danas je nerazdvojiva od pitanja konkurentnosti", istaknula je Kuterovac, dodavši da Europa više ne može računati na izvore rasta koji su joj desetljećima osiguravali stabilnost te upozorivši da produktivnost raste presporo, uz skupu energiju i starije stanovništvo i sve snažniju globalnu tehnološku i industrijsku konkurenciju. Potrebno je stoga ne samo stvarati znanje, u kojem Europa ne oskudijeva, već i zadržati vrijednost koju ono ostvaruje, kazala je direktorica DZIV‑a.

Obilje znanja, nedostaju ulaganja

"Gdje je u toj slici stoji Hrvatska? Prema globalnom indeksu inovacija već se više od desetljeća krećemo između 40. i 45. mjesta između više od 130 gospodarstva", navela je Kuterovac, dodavši da je Hrvatska ispod prosjeka europskih gospodarstava obuhvaćenih tim indeksom. Prema Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju (European Innovation Scoreboard) Hrvatska je već godinama, uz izuzetak 2025., u najslabijem stupnju inovatora u nastajanju, dodala je ravnateljica.

Hrvatska ima kvalitetne znanstvenike i istraživače te poduzeća koja su uspjela i na svjetskim tržištima, istaknula je Kuterovac, no zaostaje u ulaganjima u znanost i istraživanje, suradnji znanstveno istraživačkog i poslovnog sektora, broju prijava za zaštitu intelektualnog vlasništva, dostupnosti rizičnog kapitala i drugim važnim čimbenicima inovacijske uspješnosti. Pitanje je stoga kako učinkovita zaštita i strateško upravljanje intelektualnim vlasništvom mogu pridonijeti konkurentnosti Hrvatske i Europe, naglasila je.

U daljnjem radu Zavoda cilj je pridonijeti izgradnji okruženja potrebnog konkurentnom gospodarstvu znanja, zaključila je Kuterovac, istaknuvši da je zadatak DZIV‑a i dalje osigurati kvalitetnu i pouzdanu zaštitu intelektualnog vlasništva.

Državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac, u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade, istaknuo je na otvaranju konferencije da je ključno pitanje kako znanje koje stvaramo pretvoriti u vrijednost koja osnažuje gospodarstvo i poboljšava živote ljudi.

Pravna sigurnost čvrsti je temelj na kojem inovatori, znanstvenici i autori mogu graditi nova znanja i djela, dodao je Mrvac. Osobito je važno u upotrebi umjetne inteligencije znati na čijem radu gradimo, što smo sami pridonijeli i za što preuzimamo odgovornost, istaknuo je državni tajnik.

Pretvaranje inovacija u investicije

Sudionicima konferencije videoporukom se obratio i glavni direktor Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) Daren Tang, istaknuvši da se na današnji dan obilježava i 35 godina otkad je Hrvatska započela suradnju sa svijetom u zaštiti intelektualnog vlasništva.

Hrvatska ima velike istraživačke kapacitete, infrastrukturu i tehnološko znanje, uz dugu povijest razvoja inovacija koje donose promjene u stvarnom svijetu, kazao je Tang, dodavši da je danas izazov ostvariti bližu suradnju znanstvenog i istraživačkog sektora s poslovnim i financijskim sektorom te zaštitom intelektualnog vlasništva.

Direktor Sektora za zemlje u tranziciji i razvijene zemlje WIPO‑a Habip Asan istaknuo je da je danas u zaštiti intelektualnog vlasništva sve važnije pitanje kako inovacije pretvoriti u investicije, rast, radna mjesta i plasman proizvoda na tržište. Odgovor na ta pitanja ključan je za postizanje konkurentnosti i otvaranje gospodarskih mogućnosti, dodao je Asan.

Odgovornost je institucija za zaštitu intelektualnog vlasništva olakšati kompanijama da inovacije pretvore u tržišnu prisutnost, i to međunarodnom suradnjom, uz dijeljenje baza podataka i alata te jasne i konzistentne smjernice, istaknuo je Asan.

Ove godine Iz RH prijavljeno 20 posto više patenata 

Zajedničko istraživanje EUIPO‑a i EPO‑a pokazalo je da gospodarski sektori u kojima se intenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj čine 42 posto BDP‑a i 31 posto zaposlenih, što je više od prosjeka EU‑a, rekao je João Negrão, izvršni direktor EUIPO‑a.

Ove godine broj prijava patenata koje su hrvatske kompanije i inovatori podnijeli EUIPO‑u porastao je za 20 posto u odnosu na 2025. godinu, dodao je Negrão, istaknuvši i da je Hrvatska bila među prvim zemljama koje su iskoristile i novi europski okvir za oznake geografskog porijekla obrtničke i industrijske robe, uz zaštitu Lepoglavske čipke.

Predsjednik EPO‑a António Campinos naglasio je da je prošle godine obilježena 130 obljetnica prvog hrvatskog upisa patenta, nabrojivši među postignućima hrvatskih inovatora prvi padobran, mehaničku olovku, antibiotike i električne superautomobile.

Hrvatska snažno napreduje kad je riječ o inovacijama, kazao je Campinos, istaknuvši da je od 2019. hrvatski rezultat na Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju uvećan za 11 postotnih bodova.

No daljnji napredak zahtijeva kontinuiranu podršku, uz unapređenje patentnog sustava, istaknuo je čelnik EPO‑a, dodavši da Europa mora osigurati konzistentno, predvidljivo iskustvo za kompanije i inovatore, bez obzira počinje li njihova ideja put prema tržištu u Zagrebu ili Muenchenu.

U daljnjem radu patentni sustav mora u obzir uzeti i činjenicu da umjetna inteligencija preobražava inovacije, uz sve veću konkurenciju u zaštiti patenata te kompleksnije probleme s kojima se patentni uredi suočavaju, istaknuo je Campinos.