Voyager 2

Počela posljednja etapa putovanja najpoznatijeg svemirskog skitnice, tko zna što će nam još otkriti

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 14.12.2018 21:28
  • Objavljeno 14.12.2018 u 21:28
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Svemirska letjelica Voyager 2, koja je početkom tjedna kao drugi objekt napravljen ljudskom rukom u povijesti ušla u međuzvjezdani prostor, jedan je od strojeva koji su najzaslužniji za približavanje čovječanstva i nepoznatih svjetova

Nakon što je NASA u utorak priopćila kako je Voyager 2 napustio pojas solarnih vjetrova koji okružuju Sunčev sustav, letjelica se nakon pet godina pridružila sestrinskoj sondi Voyagera 1 i time dodatno zacementirala svoj status stroja koji nam prikupljanjem informacija s ruba Sunčeva sustava omogućuje uvid u neistražena područja svemira.

Kada su 1977. godine u razmaku od dva tjedna lansirani Voyager 1 i 2, NASA-ini stručnjaci vrlo malo su znali o planetima Sunčeva sustava, a još manje mogli su zamisliti kakve će informacije prikupiti tijekom svemirske odiseje koja traje već više od 40 godina.

Zamišljen kao sonda koja će istraživati Jupiter, Saturn, Uran i Neptun, Voyager 2 se tijekom svojeg dosadašnjeg puta po svemirskim prostranstvima suočio s mnogim izazovima, počevši od onih proračunskih pa sve do tehnoloških koje je s godinama svladavao. Njegovo lansiranje 20. kolovoza 1977. godine poklopilo se s rijetkim poravnanjem planeta, kakvo se događa tek jednom u 175 godina, a njegova prva misija mogla je završiti debaklom.

Službeni početak odiseje u svemiru

Tijekom lansiranja iz Cape Canaverala na raketi Titan III-E Centaur posada na Zemlji bila je toliko zauzeta lansiranjem da je zaboravila poslati sondi važan aktivacijski kod. Uslijed previda sonda je ugasila svoju glavnu visokofrekventnu antenu i čovječanstvo bi bilo uskraćeno za niz informacija iz drugih sfera da zaboravna posada nije uspjela uspostaviti vezu putem niskofrekventne antene koja je odaslala potreban aktivacijski kod. Uključivanjem tog koda mogla je i službeno početi višedesetljetna odiseja u svemiru.

Izvor: Društvene mreže / Autor: NASA

Već dvije godine od lansiranja Voyager se približio Jupiteru i pritom otkrio nekoliko prstenova oko planeta s najvećom masom u Sunčevu sustavu. Dvije godine od tog otkrića sonda se pak približila Saturnu te je svojim radarom ispitala gornju atmosferu planeta, izmjerivši pritom njezinu temperaturu te profil gustoće.

Približivši se planetu, Voyager 2 je otkrio da na najvišim razinama (7 kPa) Saturnova temperatura iznosi 70 kelvina, dok se na najdubljim izmjerenim razinama (120 kPa) temperatura popela na 143 kelvina. Usporedbe radi, Sjeverni pol je 10 kelvina hladniji.

Umjetnički prikaz prolaska Voyagera pored Saturna

Umjetnički prikaz prolaska Voyagera pored Saturna

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Ugrožena misija

Nakon preleta Saturna platforma s kamerom na Voyageru 2 zakočila se, ugrozivši nastavak misije prema Uranu i Neptunu, no NASA-ini stručnjaci uspjeli su popraviti grešku i usmjeriti sondu prema Uranu. Vrhunac misije prema Uranu zabilježen je 24. siječnja 1986., kada se sonda najbliže približila tom planetu, otkrivši pritom 10 dotad nepoznatih Uranovih mjeseca, a usput je proučila njegovu jedinstvenu atmosferu, kao i prstenove.

Najbliži prilaz Neptunu dogodio se 25. kolovoza 1989. godine. Budući da je prema planu Neptun bio zadnji veliki planet koji je Voyager mogao posjetiti, odlučeno je da će sonda napraviti bliski prilaz mjesecu Tritonu, bez obzira na posljedice za putanju koje je i Voyager 1 osjetio preletom Saturnova mjeseca Titana. Ispostavilo se da se radilo o pomno donesenoj odluci jer se pokazalo da Triton ima fascinantnu površinu.

Umjetnički prikaz Neptuna s gejzirima na Tritonu

Umjetnički prikaz Neptuna s gejzirima na Tritonu

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Sonda je također otkrila Veliku tamnu točku koja je od tada nestala prema teleskopu Hubble. Prvotno se, naime, mislilo kako je riječ o velikom oblaku, ali je kasnije zaključeno da se radi o rupi u oblacima. Istraživanja su pokazala i da Saturnov mjesec Titan ima atmosferu najsličniju Zemljinoj i da na Neptunovu mjesecu Tritonu ima ledenih gejzira.

Valja napomenuti kako je Voyager 2 otkrio i prve aktivne vulkane izvan Zemlje koji se nalaze na Jupiterovu mjesecu Iji, ali i znakove podzemnog oceana na mjesecu Europi. Voyager 2 je, sa svojim bratom blizancem, poslao na Zemlju fotografije kakve dotad nisu viđene, među njima i površine Jupitera te njegovih oluja dvostruko većih od cijele Zemlje.

Fotografija Saturnovih prstena sa svemirske sonde Voyager 2

Fotografija Saturnovih prstena sa svemirske sonde Voyager 2

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Neviđene fotografije

Na fotografijama koje je Voyager 2 s udaljenosti od 6,4 milijarde kilometara snimio 14. veljače 1990. Zemlja se činila poput zrnca prašine. Voyagerove kamere danas više nisu u funkciji, no ostali instrumenti su u pogonu te svakodnevno šalju podatke na Zemlju.

Znanstvenici očekuju kako će Voyager slati podatke do 2030. godine, sve dok potraje plutonij koji mu je izvor energije. Dotad će u letjelici nastaviti svirati gramofonska ploča napravljena od materijala koji može potrajati milijardu godina, a na kojoj je materijal s ključnim informacijama o čovječanstvu i životu na Zemlji. Za svaki slučaj, ploča sadrži pozdrave izvanzemaljcima na 55 jezika jer se u tim prostranstvima nikad ne zna...

Zlatna ploča Voyagera

Izvor: Promo fotografije / Autor: Ozma Records

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!