korona bukti

Pitali smo troje uglednih ekonomista možemo li preživjeti još jedan lockdown? Teško da će se ikome svidjeti njihov odgovor

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 21.10.2020 22:57
  • Objavljeno 21.10.2020 u 19:56
Vuk Vuković, Damir Novotny i Vedrana Pribičević

Vuk Vuković, Damir Novotny i Vedrana Pribičević

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Pixsell, tportal.hr

Travanjsko zaključavanje (lockdown) gotovo cijelog gospodarstva zbog epidemije koronavirusa u Hrvatskoj rezultiralo je rekordnim padom BDP-a od 15 posto u drugom ovogodišnjem kvartalu. Treći kvartal će koliko-toliko popraviti turizam, a jedina šansa za bolje rezultate u zadnjem tromjesečju, kažu nam ekonomisti, jest da zemlja ne uđe u novi lockdown koji bi potopio gospodarstvo, ali i društvo

Hrvatska je samo u protekla 24 sata zabilježila 1424 nova slučaja zaraze koronavirusom pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) danas 6459. Premijer Andrej Plenković, ali i članovi nacionalnog Stožera civilne zaštite govore kako (barem u ovom trenutku) novog lockdowna neće biti jer su vjerojatno i sami vrlo dobro svjesni toga kakve bi bile njegove društvene i ekonomske posljedice.

Ekonomistica Vedrana Pribičević kaže nam kako novi lockdown ne dolazi u obzir, prvenstveno zato što mikro i mali poduzetnici više nemaju zalihe likvidnosti na koje se mogu osloniti.

'To bi zasigurno značilo val predstečajnih i stečajeva, mjerama za zadržavanje radnih mjesta unatoč. Hrvatsko gospodarstvo to ne može izdržati, a najbolji je dokaz toga to što je Vlada na početku lockdowna, kada su vidjeli punjenje državnog proračuna, panično počela dijeliti poticaje za održavanje radnih mjesta šakom i kapom', rekla je tportalu.

Osim toga, smatra Pribičević, najnovija istraživanja, poput onog uglednog think-tanka Brookings Institutiona, pokazuju da nametnute mjere države smanjuju osobne kontakte tek za devet posto, a najveći efekt ima dobrovoljno fizičko udaljavanje. Drugim riječima, lockdown nije efektivna mjera kojom se mogu smanjiti fizički kontakti, a u ekonomskom smislu njen je trošak prevelik da bi opravdao uvođenje.

'Kada bi ponovno došlo do lockdowna, najpogođeniji sektori sigurno bi opet bile osobne usluge, ugostitelji, prijevoznici... no svi oni mogu nastaviti aktivnosti pod maskama i lockdown nije potreban. Do proboja virusa najčešće dolazi na formalnim i neformalnim okupljanjima kao što su vjenčanja, a ne primjerice kod frizera, toliko za sada znamo', rekla je i poručila:

'Lockdown bi značio smrt za hrvatsku ekonomiju, a upitno je bi li se širenje virusa smanjilo tako da se pandemija obuzda. Potrebno je i naglasiti da će protekom vremena sve više rasti otpor nošenju maski i fizičkom distanciranju, što je produkt konfuznih odluka Stožera i nepridržavanja epidemioloških mjera onih koji ih donose - prvenstveno političara.'

  • +9
  • +6

KB Dubrava, koronavirus

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Ekonomist Vuk Vuković kaže nam da su svi pogođeni sektori u prvom valu koronavirusa sada na koljenima: ugostitelji, turistička djelatnost i prijevoznici, ali i maloprodajni dućani osim prehrane došli su u velike likvidnosne probleme i ostali su na životu samo zbog Vladinih mjera.

'Ako se dogodi novi lockdown, prvo je pitanje hoće li Vlada imati dovoljno novca za financiranje mjera. Ako ne bude novca, imat ćemo efekt kojeg smo se bojali u ožujku i travnju, nagli porast bankrota i otpuštanja, što se mora izbjeći jer će pasti i potrošnja, a povećat će se neizvjesnost. To je situacija u kojoj ekonomija tone sve dublje i dublje i bit će jako teško očekivati oporavak koji je najavljen za 2021.', zaključuje Vuković.

Da bi suspenzija ekonomske aktivnosti bila velika pogreška, tvrdi i ekonomist Damir Novotny:

'To bi izazvalo dodatan šok, od kojeg bi se ekonomija vrlo teško oporavila. Struktura gospodarstva je izrazito ranjiva jer prevladava servisni sektor koji ovisi o bliskom fizičkom kontaktu, a koji je sada u epidemiološkom smislu neprihvatljiv.'

  • +5
  • +2

Policijski sat u Ljubljani

Izvor: Profimedia / Autor: Andrej Tarfila / Shutterstock Editorial / Profimedia

'Ne možete digitalizirati kafiće i restorane koji zapošljavaju jako puno ljudi, to je nemoguće i oni su u lockdownu imali pad prometa od 90 posto, a Vlada im opet ne može unedogled subvencionirati troškove. Treba balansirati između ekonomije i epidemiologije. Epidemiologija je u prvom planu, ali potpuno zatvaranje više ne bi preživjelo ni društvo', kaže nam Novotny i zaključuje:

'Sociopsihološki aspekti društva imaju velik utjecaj na gospodarstvo, jer kad se tone u depresiju, ekonomska aktivnost se usporava. Ne smijemo očekivati pak ni da će ugostiteljski sektor unedogled stvarati radna mjesta, oni ne mogu opstati na ponudi kave; treba nam sveobuhvatna transformacija, Vlada mora pokrenuti i digitalizaciju u javnom sektoru kako bi se napravile uštede i kako bi se otvorio prostor za ulaganja u realni sektor, u onaj dio ekonomije koji se odnosi na industriju i logistiku. Umjeren sam optimist jer smo, za razliku od protekle velike krize, sada ipak u Europskoj uniji koja nas podržava, no ako se ne pokrenemo, izgubit ćemo puno godina, kao i nakon svake krize.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!