pogled u budućnost

Pitali smo stručnjake treba li strahovati od globalne krize i je li Hrvatska spremna za nju

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 14.02.2019 22:03
  • Objavljeno 14.02.2019 u 22:03
prosjak, siromaštvo

prosjak, siromaštvo

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Igor Sambolec

Kina usporava, Njemačka je u stagnaciji, Italija tone u recesiju. Na svjetskim burzama vidljiv je balon prenapuhanih cijena. Sve su to naznake da nas iza ugla čeka globalna kriza. Ali kad će do nje točno doći i koliko će biti snažna, nitko ne može predvidjeti. Naši eminentni ekonomisti Velimir Šonje, Damir Novotny i Maruška Vizek uvjereni su da ako do krize i dođe, ona će biti slabija nego 2008. i, što je još važnije, hrvatsko gospodarstvo je u boljem stanju nego prije 11 godina

'Naš okidač je pad izvoza u Italiji i Njemačkoj. Kriva je struktura ekonomije kakvu imamo. Hrvatska se koncentrirala na sezonski turizam te dnevno rentanje nekretnina i na obali i u metropoli. Ne možemo svi živjeti od rente - to je lažna iluzija u nestabilnoj Europi migranata', izjavio je nedavno Boris Lalovac te smatra da je hrvatska ekonomija i dalje slaba i da bi nam se mogao dogoditi scenarij iz 2008.

Međutim, domaći ekonomski stručnjaci ne slažu se u potpunosti s bivšim SDP-ovim ministrom financija.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek ističe kako je priroda poslovnih ciklusa takva da su recesije neizbježne i da se periodično ponavljaju.

'Neupitno je da će se recesija kad-tad dogoditi, samo je pitanje kada. Međutim, ako mediji budu sustavno kreirali kolektivnu recesijsku psihozu, recesija nam se onda može dogoditi i prije nego što bi se dogodila normalnim putem (djelovanjem ekonomskih sila) jer priče i poruke koje mediji odašilju utječu na očekivanja i ponašanja građana i poduzetnika, a onda ta promijenjena očekivanja i ponašanja mogu negativno utjecati na ekonomske ishode. Drugim riječima, neopravdano zazivanje recesije u ovako lomljivom gospodarstvu poput hrvatskog može dovesti do prijevremene recesije', izjavila je za tportal Vizek.

U ovom trenutku, smatra ona, postoje tek naznake da usporava ekonomska aktivnost u zemljama koje vuku globalni ekonomski rast. Jednako tako, te iste naznake postoje i u Hrvatskoj, koja po naravi stvari 'uvozi' ekonomski ciklus svojih trgovinskih partnera, a usto pati i od svojih specifičnih strukturnih problema.

Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb

Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Situacija se dakako može promijeniti nagore preko noći, kao što se to uostalom dogodilo 2008., no za sada doista nema uvjerljivih dokaza za takav ekonomski sunovrat. Postoje samo mnogobrojni rizici koji, ako se materijaliziraju, mogu eventualno proizvesti novu recesiju koja se po prirodi stvari mora dogoditi ovako ili onako: od daljnjeg rasta zaduživanja na svjetskoj razini, trgovinskog rata, usporavanja kineskog gospodarstva do Brexita', mišljenja je Vizek.

Kad je riječ o otpornosti Hrvatske na novu globalnu financijsku krizu, Vizek smatra kako nije učinjeno dovoljno da je lakše preživimo.

'Hrvatska je iz recesije izašla prije četiri godine i nažalost nije provela reforme koje bi joj pomogle da lakše preživi sljedeću recesiju. Fiskalna pozicija može biti vrlo varljiva jer stojimo bolje uslijed povoljne cikličke situacije, odnosno zato što nam se povećavaju javni prihodi, a ne zato što smo smanjili javne rashode. Treba podsjetiti i da se javni dug pred krizu iz 2008. iz istih razloga smanjivao i da je iznosio 35 posto BDP-a, da bi tijekom krize dosegao 85 posto BDP-a', istaknula je Vizek.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje

Ekonomski analitičar Velimir Šonje

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongracic / CROPIX

Velimir Šonje, ekonomski analitičar i konzultant te vlasnik tvrtke Arhivanalitika, smatra pak kako je hrvatsko gospodarstvo uspjelo ojačati toliko da bez obzira na eventualno usporavanje globalne ekonomije ima snagu u 2019. održati rast iznad dva posto BDP-a.

'U Hrvatskoj imamo dovoljno vremena za neutralizaciju eventualnog prvog vala negativnih utjecaja ako bi se uskoro pojavili. Ima prostora za rast investicija i bolje povlačenje sredstava iz fondova EU-a, tako da sporiji rast izvoza uz nastavak rasta domaće potrošnje i ulaganja zbog povlačenja sredstava iz fondova EU-a ne mora značiti i znatno sporiji rast BDP-a', napisao je Šonje na portalu Ekonomskog laba.

Uz to, u lošem vanjskom scenariju cijene energenata će ostati niske kao što su sada, a to je, ističe on, važan pomoćni faktor za gospodarstva koja, poput našeg, uvoze značajan dio domaće potrošnje.

'Naposljetku, hrvatsko gospodarstvo nije napuhano – inflacija je niska, tekući račun bilance plaćanja je u plusu, tako da uz malo pameti i susprezanja od predizborne rastrošnosti, kojoj neodgovorni političari inače pribjegavaju, Hrvatska ima unutarnjih rezervi za ublažavanje onoga što ekonomisti zovu vanjski šok, a što se možda valja iza brda', zaključio je Šonje.

Analitičar i konzultant Damir Novotny

Analitičar i konzultant Damir Novotny

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Jurinec/PIXSELL

Analitičar i konzultant Damir Novotny također naglašava kako se ekonomija razvijenih zemalja kreće u ciklusima. Cijene dionica su visoke, snažna je kreditna ekspanzija i može se očekivati da će doći do kontrakcije i ispuhivanja balona.

'Realno je da će doći do pada ekonomske aktivnosti, ali ne tako snažno kao 2008. Zapadne ekonomije su spremnije na kontrakciju nego što su to bile 2008. Američki FED je zaustavio rast kamatnih stopa. Isto je napravila Europska središnja banka. Nastavlja se politika jeftinog novca, što je pozitivan signal', izjavio je za tportal Novotny.

Optimističan je i kad gleda na snagu hrvatskog gospodarstva u slučaju globalne recesije.

'Domaća ekonomija 2008. je nespremno dočekala zaustavljanje dotoka novca iz inozemstva. Banke su tad prestale kreditirati kako državu tako i privatni sektor. Sve je bilo stalo. Danas je privatni sektor spremniji nego prije. Zahvaljujući ulasku u EU rizik je bolje raspoređen jer su tvrtke više orijentirane na izvoz. Poduzeća su vitalnija. Domaće banke su u nikad boljem stanju, a devizne rezerve su više nego ikad u povijesti. Uglavnom, situacija u monetarnom sektoru je puno, puno bolja nego 2008. Ono što je loše je visina javnog duga. Ako bi se zaustavilo refinanciranje, onda bi se javni sektor našao u problemima', mišljenja je Novotny.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!