Marija Šćulac Domac

Pitali smo glavnu energetičarku HGK treba li Hrvatska sudjelovati u gradnji novog bloka nuklearke Krško

11.10.2019 u 21:06

Bionic
Reading

Hrvatska, ovisno o hidrometeorološkim uvjetima, uvozi godišnje između 35 i 50 posto električne energije. Primjerice, lani je uvoz bio veći od 40 posto. Jasno je da bi nam svaki novi megavat iz vlastite proizvodnje puno značio, a pitanje je kako doći do njega. Jedno od rješenja je izgradnja novog bloka nuklearne elektrane Krško. O tome je li to pravi put razgovarali smo s Marijom Šćulac Domac, direktoricom Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore (HGK)

Nedavno je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio da Hrvatska treba razmisliti ako joj Slovenija predloži partnerstvo u izgradnji novog bloka nuklearne elektrane Krško.

Kod zapadnih susjeda već se neko vrijeme vodi žustra rasprava oko energetske politike. Slovenski premijer Marjan Šarec navija za postavljanje drugog bloka nuklearke Krško jer smatra da se sve veća potrošnja električne energije neće moći pokriti iz obnovljivih izvora.

U Hrvatskoj najveći doprinos u proizvodnji električne energije iz domaćih izvora daju velike hidroelektrane, ali njihov doprinos varira iz godine u godinu, ovisno o godišnjoj hidrologiji.

'Dodatno se taj rizik povećava u budućem razdoblju, u kojem bi se prema nekim predviđanjima (Nordea i UNDP) proizvodnja električne energije iz velikih hidroelektrana mogla prepoloviti zbog manjka vode u riječnim koritima kao posljedica utjecaja klimatskih promjena', rekla je za tportal Šćulac Domac.

Ostale tehnologije obnovljivih izvora energije postaju sve važnije u domaćoj proizvodnji električne energije, od kojih je vjetar najvažniji, s ukupnom proizvodnjom koja je dostigla proizvodnju električne energije jedine hrvatske termoelektrane na ugljen.

'Prijedlog Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030., s pogledom na 2050. godinu, daje procjenu da će se zbog rasta potrošnje električne energije, između ostaloga zbog snažne elektrifikacije prometa, ukupni instalirani kapaciteti elektrana trebati povećati oko dva puta u razdoblju do 2050. Prosječno će godišnje trebati izgraditi više od 170 MW novih elektrana, a s obzirom na tržišnu konkurentnost tehnologija, najveći broj tih elektrana trebale bi biti vjetroelektrane i solarne elektrane', istaknula je Šćulac Domac.

Prema tom prijedlogu Strategije, dodaje ona, nuklearna energija smatra se jednom od niskougljičnih tehnologija pa Hrvatska ostaje uključena u daljnja istraživanja mogućnosti njezina korištenja i mogućnosti produljenja dozvole za rad NE Krško poslije 2043. godine.

'U istom dokumentu dalje se navodi da će Hrvatska pratiti razvoj novih tehnologija manjih i fleksibilnih reaktora, kao i moguća partnerstva na razvoju novih projekata u susjednim zemljama. Međutim, niti u jednom od predloženih scenarija razvoja energetskog sektora u smislu tranzicije prema niskougljičnim tehnologijama ne razmatra se konkretna izgradnja novih nuklearnih elektrana', upozorava direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK.

  • +9
Nuklearna elektrana Krško Izvor: Cropix / Autor: Srdjan Vrancic / CROPIX

Iako ima različitih razmišljanja, prevladava stav da je cijena električne energije iz novih nuklearnih centrala preskupa u odnosu na konkurenciju.

'Tome treba dodati faktore rizika i sigurnosti koji dodatno sve poskupljuju te nuklearnu opciju dovode u područje nekonkurentnosti u odnosu na druge energetske tehnologije. Naravno, država može donijeti i odluke bez obzira na izračun troškova i pitanja sigurnosti', izjavila je Šćulac Domac.

Trenutačno je situacija u Europi takva da različite zemlje polazeći od istih pretpostavki donose različite odluke kada je nuklearna energija u pitanju. Države kao što je npr. Njemačka smatraju da treba odustati od gradnje nuklearnih elektrana, dok neke druge, kao što su Mađarska ili Slovenija, odlučuju se za ili razmatraju i nuklearnu opciju.

'U Hrvatskoj prevladava stav da se ne bi trebalo razmišljati u pravcu nuklearne energije, što se očitava i u recentnim prijedlozima strateških dokumenata razvoja energetike i gospodarstva općenito. Prema analizama provedenim u okviru izrade podloga za strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske, proizvodnja električne energije iz nuklearne energije ima puno manji učinak s obzirom na mogućnost novog zapošljavanja te sudjelovanja domaće industrije i usluga u odnosu na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, dok na razvoj lokalne ekonomije nema gotovo nikakav utjecaj. To je svakako jedan od bitnih argumenata koji idu u prilog obnovljivim izvorima energije u odnosu na nuklearnu energiju u Hrvatskoj', naglasila je Šćulac Domac.

  • +3
Šćulac Domac daje prednost obnovljivim izvorima energije Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Dodaje da nuklearna energija gubi prednost pred obnovljivim izvorima energije kako u pogledu troškova, tako i po pitanju kapaciteta, jer se njeni reaktori smatraju sporijim i sve manje ekonomičnim rješenjem smanjenja emisija CO2.

'Dodatno vrijeme koje nuklearne elektrane trebaju za izgradnju ima velike posljedice za klimatske ciljeve jer postojeće elektrane na fosilna goriva i dalje emitiraju CO2 čekajući zamjenu. Stoga se Hrvatska treba prvenstveno orijentirati na obnovljive izvore koji moraju imati prednost u odnosu na nuklearnu energiju iz više razloga - ekonomski, lokalno, socijalno, okolišno. S druge strane nuklearna energija bi svakako imala prednost u odnosu na proizvodnju električne energije iz ugljena, od koje je Hrvatska na svu sreću odustala', zaključila je Šćulac Domac.

promatraju okruženje

Pitali smo HEP je li zainteresiran za ulaganje u Krško

'HEP kao najsnažnija energetska grupacija u regiji sukladno svojim strateškim ciljevima kontinuirano promatra poslovno okruženje i analizira prilike za ulaganja u Republici Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama', odgovorili su za tportal iz HEP-a na upit jesu li zainteresirani za investiranje u novi blok NE Krško.