Krajem prošloga tjedna tečaj eura na tečajnici HNB-a iznosio je 7,6126 kuna, tako da je euro ojačao 0,3 posto na tjednoj razini. Tržišni tečaj pak na kraju tjedna bio je 7,6385 kuna za euro, podsjećaju iz PBZ-a u ponedjeljak objavljenim ‘PBZ tjednim analizama’.

Na današnjoj tečajnoj listi HNB-a, kuna je oslabila dodatnih 0,28 posto prema euru, pa srednji tečaj iznosi 7,633979 kuna

Nastavljen je i rast kamatnih stopa te je prekonoćni Zibor prošli tjedan zaključio na 2,30 posto, s u tjednu ranije zabilježenih 2,05 posto, 1-mjesečni Zibor na 2,47 posto, nasuprot tjedan dana ranije zabilježenih 2,06 posto, a 3-mjesečni na 2,54 posto, prema 2,04 posto u tjednu ranije.

‘Tako su kamatne stope dosegnule najviše razine u posljednjih 27 mjeseci, a kretanja na deviznom tržištu podsjećaju na početak veljače odnosno fiksiranja tečaja franka na 6,39 kuna’, navode analitičari PBZ-a.

Naime, kada je Ministarstvo financija krajem kolovoza objavilo namjeru primjene novog zakonskog rješenja kojim bi se omogućila konverzija klijentima banaka koji su zaduženi u švicarskom franku u euro, i to po povijesnim tečajevima na dan kada su krediti realizirani, domaće financijsko tržište reagiralo je na očekivan način, napominju iz PBZ-a.

‘Budući da se konverzija radi po povijesnim tečajevima, a banke knjiže gubitke u kunama uz istovremeno smanjenje devizne aktive, moraju to supstituirati kupnjom devizne aktive u odnosu na kunsku. Stoga su financijske institucije odmah bile svjesne toga da će za projicirane gubitke morati u istom tom iznosu kupiti devize na deviznom tržištu i to iz ograničene kunske likvidnosti’, navode analitičari PBZ-a.

Tržište je, ističu, reagiralo na logičan način, i to s posljedicom porasta tečaja eura u odnosu prema kuni s razina od 7,57 na trenutnih 7,64; kamatne stope na novčanom tržištu su porasle na preko četiri posto u trgovanju s depozitima, a u trgovanju sa SWAP ugovorima, odnosno plasiranju kuna uz istovremeni kolateral u devizama, i preko pet posto, dok je Zibor dosegnuo već spomenute razine od 2,5 posto.

Po analitičarima PBZ-a, osnovni je problem to što vlada pogrešna percepcija o tzv. velikoj kunskoj likvidnosti na razini sustava od pet do šest milijardi kuna. To jest činjenica, navode, ali problem je njena neravnomjerna raspoređenost između banaka, tako da neki sudionici moraju uz dosta velike napore i troškove zadovoljavati svoje regulatorne zahtjeve vezane uz likvidnost.

‘U trenutnoj nesigurnosti i volatilnosti na financijskim tržištima uloga HNB je ogromna, jer jedini način da ova situacija ne eskalira je da, uz otpuštanje nekih oblika obveznih rezervi, HNB intervenira prodajom deviza na deviznom tržištu i to u dostatnom iznosu za pokrivanje deviznih pozicija banaka koje su nastale primjenom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju’, zaključuju analitičari Privredne banke Zagreb.