Pandemija koronavirusa srezala očekivani životni vijek Hrvata za gotovo dvije godine, žene žive daleko dulje od muškaraca

Pandemija koronavirusa donijela je promjenu trenda u kretanju očekivanog životnog vijeka u gotovo svim članicama Europske unije.

Očekivano trajanje života u većini država EU-a postojano je raslo do 2020. godine. Primjerice, na razini Europske unije prognozirani životni vijek 2011. iznosio je 80,1 godinu, a 2019. dosegnuo je 81,3 godine. Prije toga rastao je i brže, a službene statistike otkrivaju da je u prosjeku rastao za više od dvije godine u svakom desetljeću od 60-ih.

No situacija se promijenila u posljednjih nekoliko godina. Podaci upućuju na to da je od 2016. usporen rast, a nakon izbijanja pandemije uslijedio je pad očekivanog životnog vijeka u većini članica.

Pritom su prošle godine neke države članice (uglavnom u zapadnoj Europi) zabilježile povratak svog očekivanog životnog vijeka prema razinama prije covida dok su druge (uglavnom u istočnoj Europi) pretrpjele kasniji utjecaj pandemije te kod njih nije došlo do oporavka.

Prema preliminarnim podacima iz 2021., pandemija koronavirusa, koja je započela 2020., imala je negativan učinak na smanjenje očekivanog životnog vijeka pri rođenju u gotovo polovici država članica 2021. Najveći pad procijenjen je u Slovačkoj i Bugarskoj (-2,2 godine u usporedbi s 2020.), a slijede Latvija (-2,1) i Estonija (-2,0).

U usporedbi s 2019., godinom prije pandemije, ukupan učinak na očekivano trajanje života i dalje je negativan u svim državama članicama EU-a osim Luksemburga (+0,1), Malte i Švedske (ista razina u 2019. i 2021.).

U nekim slučajevima očekivani životni vijek pogoršao se u 2021., što je dovelo do procijenjenog ukupnog gubitka od više od dvije godine. Najveći pad u odnosu na 2019. zabilježen je u Bugarskoj (-3,7), Slovačkoj (-3,0) i Rumunjskoj (-2,7).

I Hrvatska spada u skupinu najugroženijih država, onih koje dvije godine zaredom bilježe pad očekivanog životnog vijeka. U 2020. očekivano trajanje života prosječnog Hrvata smanjeno je za 0,8 godina (na 77,8 godina), a lani je palo za dodatnih godinu dana.

Prema procjenama Eurostata, prosječni stanovnik Hrvatske rođen 2021. trebao bi doživjeti 76,8 godina, pri čemu je za muškarce očekivani životni vijek tek 73,7 godina, a za žene 79,9 godina.

Inače, najviši očekivani životni vijek (83,3 godine) unutar Europske unije imaju stanovnici Španjolske, a najniži (71,4 godine) žitelji Bugarske.

Prema metodologiji Eurostata, očekivano trajanje života pri rođenju je prosječan broj godina koje bi novorođeno dijete doživjelo da je podvrgnuto trenutnim uvjetima smrtnosti (stope smrtnosti promatrane za tekuće razdoblje) tijekom ostatka svog života.

To znači da bi procijenjene vrijednosti za očekivani životni vijek u 2021. godini vrijedile ako bi pokazatelji smrtnosti iz prošle godine, uključujući pandemiju covida, trajali sve naredne godine do izumiranja generacije rođene 2021. godine.