Svjetska banka je u srijedu na konferenciji u Zagrebu predstavila izvješće "Važnost ljudskog kapitala za rast Hrvatske: Oslobađanje potencijala za procvat gospodarstva u doba demografskih i tehnoloških promjena", u kojem se analizira kako jačanje radne snage i ljudskog kapitala te uklanjanje prepreka zapošljavanju može pomoći u oslobađanju hrvatskog gospodarskog potencijala i rješavanju gospodarskih izazova smanjenja i starenja stanovništva.

Naime, kako ističu iz banke, stanovništvo Hrvatske ubrzano stari i do 2030. zabilježit će najveći pad među svim državama članicama Europske unije, što predstavlja potencijalni rizik za gospodarske rezultate i povećava društvene izazove.

"Bez povećanja radno sposobnog stanovništva, hrvatskom će gospodarstvu biti mnogo teže rasti. Starenje također dovodi do većeg udjela stanovništva koje ovisi o sredstvima namijenjenima za skrb i mirovine, te stvara pritisak na socijalne usluge i ograničena državna sredstva", navodi se u bančinom priopćenju.

"Ključna je potpora stanovništvu koje ima najmanji udio u ekonomskoj aktivnosti"

Izvješće, koje je predstavio viši ekonomist Svjetske banke za socijalnu zaštitu i rad Nithin Umapathi, pokazuje da će ključna biti potpora stanovništvu koje ima najmanji udio u ekonomskoj aktivnosti, a to su mladi, žene određene dobi i starije osobe.

"Pružanjem boljih prilika tim skupinama i provedbom reformi za povećanje produktivnosti Hrvatska bi mogla povećati svoj gospodarski potencijal i očekivati prosječan rast BDP-a po stanovniku od tri posto godišnje od 2025. do 2050", ocjenjuje se.

Međutim, ako se ne promijene uvjeti u pogledu produktivnosti, gospodarske aktivnosti stanovništva i ljudskog kapitala, demografski pritisci mogli bi ograničiti prosječni rast BDP-a po stanovniku na samo 1,6 posto godišnje u sljedećih 25 godina, što je znatno manje od prosjeka koji je Hrvatska ostvarila u posljednjih dvadeset godina, upozoravaju iz Svjetske banke.

Tako, za postizanje "optimističnog scenarija" potrebna je ambiciozna strategija rada i ljudskog kapitala koja uključuje jačanje konkurentnih vještina, kreiranje uvjeta za provedbu strategije i koordinirane poticaje, istaknuli su iz Banke.

U izvješću se navodi pet područja koja su ključna za provedbu sveobuhvatne strategije rada i ljudskog kapitala i koja nadopunjuju neke od planiranih mjera u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Prvim se područjem nastoje ojačati konkurentne vještine poticanjem sektora obrazovanja na pružanje osposobljavanja za vještine relevantne za dinamična, moderna, radna mjesta. U drugom se području potiče ekonomska aktivnost stanovništva proširenjem skrbi za djecu i visokokvalitetne skrbi za starije osobe, promicanjem fleksibilnog rada, cjenovno pristupačnog stanovanja i mogućnosti osposobljavanja odraslih.

Nadalje, u trećem se području naglašava važnost učinkovitijih socijalnih politika koje potiču i omogućuju stanovništvu da ostanu ekonomski aktivni i u starijoj dobi.. U četvrtom se ističu poboljšanja aktivnih politika tržišta rada usmjerenih na profesionalno usmjeravanje, usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, prekvalifikaciju radi usavršavanja i dokvalifikacije radne snage. Naposljetku, razvoj učinkovitih migracijskih politika ključan je za rješavanje nedostatnih vještina i povećanje konkurentnosti i održivosti Hrvatske na globalnom tržištu rada, priopćila je Svjetska banka.

"Ako više Hrvata postane dio radne snage opremljene vještinama potrebnima za produktivnost u skladu s promjenjivim tehnologijama, moguće je značajno povećanje rasta BDP-a. Takvi koraci mogu omogućiti konvergenciju dohotka s EU-27 već do 2030-ih,“ izjavio je direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Jehan Arulpragasam.

Konferenciji je između ostalih nazočio i državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, istaknuvši da njegovo ministarstvo i Hrvatski zavod za zapošljavanje aktivnim mjerama za zapošljavanje kontinuirano podržavaju uključivanje svih nezaposlenih osoba na tržište rada.

"Dodatno, u svrhu povećanja broja odraslih osoba u cjeloživotnom obrazovanju, poboljšanja vještina zaposlenih osoba i osiguranja kvalitetne radne snage, uveden je model financiranja kroz sustav vaučera. Cilj je osigurati preduvjete i procedure za poticanje cjeloživotnog učenja i stjecanja novih vještina, s naglaskom na zelene i digitalne vještine“, izjava je Vidiša koja se prenosi u priopćenju.