koristan savjet

Osim na život s covidom, treba se navikavati i na život s inflacijom. Evo kakvo rješenje za borbu protiv nje imaju na Zagrebačkoj burzi

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 17.09.2021 11:57
  • Objavljeno 17.09.2021 u 11:50
Potrošačka košarica

Potrošačka košarica

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic

Inflacija u svijetu i Hrvatskoj sve je viša i više što svi građana vrlo dobro osjete kroz visoke cijene goriva, grijanja i rast troškova u potrošačkoj košarici. Pandemija je ubrzala procese koji bi inače trajala godinama zbog čega se na život s inflacijom treba navikavati baš kao što ćemo se naviknuti na život s koronavirusom

'Čuvena poslovica kaže da se u životu dvije stvari ne mogu izbjeći – porez i smrt. No, ekonomisti ovoj izreci dodaju i još jednu komponentu: inflaciju. Više od 10 godina stopa inflacije u razvijenim gospodarstvima ponašala se poput tvrdoglavog magarca ne pokazujući nikakve naznake pomaka prema razini od dva posto, koliko su (do sada) željele središnje banke SAD-a, eurozone ili Japana. I to unatoč bilijunima dolara, eura i jena ubrizganih u financijski sustav. No, “magarac” se sada odlučio pomaknuti, a neki kažu i da se počinje čak otimati kontroli, na krilima rasta potražnje, bilijunima dolara novih fiskalnih i monetarnih poticaja, ali i poremećenih opskrbnih lanaca 'zahvaljujući' pandemiji', piše analitički tim Zagrebačke burze.

Inflacija u SAD-u

Inflacija u SAD-u

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ZSE

Najnoviji podatak o inflaciji u Americi ekonomiste nije ostavio ravnodušnima, iako upozoravaju da su brojke nezabilježene u posljednjih 13 godina odraz niske poredbene razine u 2020. Indeks potrošačkih cijena CPI porastao je u lipnju za 0,9 posto u odnosu na svibanj, najsnažnije od lipnja 2008. godine. K tome, na godišnjoj razini cijene su porasle 5,4 posto što je najviše od kolovoza 2008. godine. Međutim, inflacija u SAD-u ubrzava i na mjesečnoj i godišnjoj razini. U svibnju je u odnosu na prethodni mjesec iznosila 0,6 posto, a na godišnjoj razini 5 posto. Stoga se postavlja pitanje kako u tim okolnostima zaštititi vrijednost kapitala? Mogu li tu zaštitu pružiti dionice? Povijesne statistike kažu da mogu.

Teorija kazuje da je rast cijena dionica u prošlosti uvijek nadmašivao stopu inflacije. Primjerice, 100 dolara uloženih 1970. u američki dionički indeks S&P 500 (uz pretpostavku ponovno uloženih svih dividendi) početkom ove godine vrijedilo bi 17,911 dolara, odnosno 17,812 posto više. Drugim riječima, godišnji prinos u proteklih 50 godina iznosio je nešto manje od 11 posto. Prilagođeno za inflaciju, nominalnih 17,911 dolara vrijedi oko 2460 dolara prema vrijednosti američke valute iz 70-ih godina, što daje realni prinos od 2460 posto. Recentniji primjer kako dionice štite od inflacije pruža Argentina i tamošnje tržište kapitala.

S&P Indeks

S&P Indeks

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ZSE

Južnoamerička država bremenita je brojnim ekonomskim problemima, a jedan od većih visoka je stopa inflacije. No, MERVAL, dionički indeks burze u Buenos Airesu, posljednjih nekoliko godina u vrhu je globalne ljestvice po rastu. Podatak objavljen u lipnju pokazao je kako argentinska središnja banka očekuje da će stopa inflacije ove godine iznositi preko 48 posto.

Zagrebačka burza

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

No, MERVAL u posljednjih godinu dana bilježi rast od 42 posto, a tijekom 2021. ojačao je 25 posto, prema podacima Bloomberga. Financijski stručnjaci kažu kako u teorijskoj pretpostavci da dionice štite kapital od inflacije ima jedan "ali". A to je da cijene dionica počinju rasti s vremenskim odmakom od trenutka pojave inflacije. Razlog leži u činjenici da poduzeća kasnije počinju prilagođavati cijene, odnosno viši trošak proizvodnje prebacivati na krajnjeg potrošača, pa time i kasnije dolazi do rasta prihoda.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ZSE

U tom kontekstu, pojava inflacije loša je vijest za dionice, barem kratkoročno. A još je lošija u današnjim okolnostima (pre)skupih dionica na najvećim svjetskim burzama. Kako se može čuti od burzovnih analitičara, današnja vrednovanja dionica prilagođena su niskim kamatnim stopama. U slučaju rasta kamatnih stopa – a to je jedna od očekivanih posljedica rasta inflacije – prenapregnuta vrednovanja pokazala bi se u „punom sjaju“ i postala okidač za rasprodaju. Drugim riječima, kratkoročno će pojava inflacije nesumnjivo donijeti primjetnu nervozu na svjetska tržišta dionica, što se uostalom već i događa. Međutim, u srednjem i dugom roku dionički štit opet trebao biti dovoljno snažan u očuvanju vrijednosti kapitala.

  • +4
  • +1

Novac kune

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!