ANALITIČARI O LINIĆEVOJ NAJAVI

Odgovorno je da nova vlada zove MMF u pomoć

  • Autor: O. I. Novokmet
  • Zadnja izmjena 24.10.2011 12:21
  • Objavljeno 24.10.2011 u 12:04
kriza stepenice svjetlo prepreke siromaštvo

kriza stepenice svjetlo prepreke siromaštvo

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Marijan Sančić

Je li Hrvatskoj potreban aranžman s MMF-om, koji je najavio SDP-ovac Slavko Linić u slučaju pobjede Kukuriku koalicije na izborima i koje bi nam uvjete ta međunarodna institucija postavila, prokomentirali su za tportal analitičari Velimir Šonje i Damir Novotny

'To je odgovorno od Linića, ne bježati od MMF-a niti praviti bauk od toga, bez obzira na to hoće li biti aranžmana s MMF-om ili ne. Taj novac neće služiti za financiranje deficita, nego se time pojačavaju međunarodne rezerve i dobiva se kredibilitet kroz stabilizaciju financijskog stanja, s ciljem da padne trošak zaduživanja na stranom tržištu', komentirao je analitičar Velimir Šonje za tportal.

Hrvatsku s MMF-om ili bez njega čeka fiskalna konsolidacija, upozorio je Šonje. 'Što to znači konkretno 2012. i 2013, teško je reći jer ne možemo znati kako će se puniti proračun. Bude li punjenje slabije, rezovi će biti veći', kazao je ovaj analitičar, naglašavajući da se Hrvatska treba osvijestiti i uvesti red u javni sektor.

Odluka o tome gdje rezati, ovisit će o tome kako će se postaviti nova Vlada, hoće li brzo krenuti u reforme ili će se nećkati vezano uz to koje su joj agencije zapravo prekobrojne. 'Ako se smanji broj zaposlenih tamo gdje su neefikasni, plaće se neće morati dirati, u protivnom će morati linearno rezati plaće u javnom sektoru za pet do 10 posto,' objašnjava Šonje.

Analitičar Damir Novotny smatra da je bolje da Hrvatska, koja je usmjerena na Europu, umjesto od MMF-a, pomoć zatraži od Europske centralne banke (ECB) ili Europske komisije (EK).

'MMF više ne funkcionira kao prije deset godina kad je Linić bio potpredsjednik Vlade. Buduća vlada može tražiti tehničku pomoć i kredite i od Europske komisije, principi su slični kao kod MMF-a, deficit ne može biti veći od 3,5 posto BDP-a, a i cijena kredita je slična', predlaže Novotny, podsjećajući da je Grčka dobila znatna sredstava iz ECB.

Upozorava da, unatoč strahu od sveprisutne sintagme 'bolni rezovi', oni ne bi trebali biti toliko bolni. 'Bolnih rezova neće trebati koliko se o njima govori, problem su različiti socijalni transferi kojima se koristi manjina, a Vlada njima kupuje biračko tijelo. To su subvencije u poljoprivredi, brodogradnji, željeznicama, braniteljskoj populaciji ili rodiljine naknade koje nemaju utjecaja na demografiju', komentirao je Novotny.

Kao primjer nerazumne potrošnje, navodi da Ministarstvo branitelja milijunima financira natjecanje u potezanju konopa ili Splitsko-dalmatinska županija koja troši milijune obnavljajući Alkarski dom u Sinju.

'Socijalni transferi, odnosno rasipanje novca može se politički srezati bez diranja plaća u javnom sektoru jer rezanje plaća u privatnom ili javnom sektoru znači dodatno produbljivanje recesije', zaključio je Novotny.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi