Dr. Justus Reinke istaknuo je da najveći izazovi u razvoju vodikovih tehnologija nisu više vezani uz same temeljne tehnologije, već uz njihovu primjenu u pouzdanim sustavima. 'Kada govorimo o vodiku, manje se radi o samim osnovnim tehnologijama, a više o njihovoj primjeni u kontekstu u kojemu sve mora biti izuzetno pouzdano', kazao je. 'Trenutna razina pouzdanosti sustava koje koristimo već je vrlo visoka – zahvaljujući stručnjacima koji ih razvijaju.'

No do potpune implementacije u plovne objekte, poput jahti ili brodova, put je još uvijek složen. 'Prvo morate izgraditi brod kako biste uopće mogli testirati tehnologiju na pravi način. Sad svjedočimo tome da partneri integriraju sustave u jedinstvena rješenja za opskrbu energijom – ali to je tek početna faza, puna prototipova, pokušaja i pogrešaka, nesigurnog planiranja', pojasnio je Reinke.

Tvrtka Lürssen trenutno razvija prvi brod koji će u potpunosti izostaviti konvencionalne motore i koristiti isključivo nove tehnologije. Prva verzija trebala bi biti isporučena krajem ove godine, a nadaju se da će razina pouzdanosti tada već biti dostatna za širu primjenu.

Posebno je istaknuo ulogu hrvatskog tima koji surađuje s Lürssenom: 'Riječ je mladim stručnjacima koji pokazuju iznadprosječnu sklonost inovacijama – što je od iznimne važnosti u ovom projektu.' Ako njihov projekt nultog emisijskog broda za Jadran uspije, to bi moglo biti prvo konkretno plovilo – ne samo inženjerski prototip – razvijeno u suradnji s hrvatskim partnerima.

Reinke također napominje da su tehnologije temeljene na čistom vodiku trenutno još uvijek manje spremne za tržište od onih koje koriste metanol kao međukorak za proizvodnju vodika i električne energije, ali obje su, kako kaže, na 'visokoj razini tehnološke spremnosti'. No izazov ostaje u regulativi. 'U Europskoj uniji potrebno je definirati jasne tržišne standarde. Trenutno je previše nepoznanica oko propisa – potrebno nam je jednostavno i ravnopravno polje za igru.'

RASCO: 'Bolje je biti spreman nego čekati'

Ivan Franičević, tportalov Vizionar godine u kategoriji gospodarstvo, predstavio je iskustvo RASCO-a s prvim hrvatskim vozilom na vodik – komunalnom čistilicom LYNX. Iako su ponosni na njega, Franičević naglašava da ga trenutno nije moguće ni napuniti u Hrvatskoj. 'Najbliža punionica nalazi se u Grazu, što nam predstavlja izazov.'

Motivacija za ovaj projekt nije bila komercijalna isplativost, već prilika za učenje. 'Vjerujemo da će vodik igrati ključnu ulogu u prometu – naročito u željezničkom i pomorskom sektoru – ali u našem segmentu još nije jasno kako će se to razvijati. No želimo biti spremni - bolje biti spreman nego čekati.'

Uz infrastrukturu, ističe se cijena vodika jer je visoka, kao i troškovi punjenja. 'To nije samo izazov – to je pitanje kokoši i jajeta. Potrebna su vam vozila da biste imali punionice, i obratno.'

Franičević smatra da je, unatoč nesigurnostima, važno biti među prvima. 'U povijesti smo često zakasnili, ali smo svejedno postigli uspjeh. I sada se ne zna kakva će biti sudbina vodika – puno je opravdanih sumnji jer ako tehnologija ne postigne prihvatljivu ekonomsku osnovu, jednostavno neće zaživjeti.'

Uspoređujući razvoj vodikovih i električnih vozila, rekao je: 'Električna vozila krenula su u segmentu sportskih automobila, zatim su prešla u premium klasu, pa u srednji segment i konačno u pristupačne modele. To se dogodilo jer su ljudi prihvatili tehnologiju – ali da bi tržište naraslo, potrebno je usmjeriti se na komercijalizaciju', poručivši:

'Ne znam hoćemo li doći do masovne primjene vodikovih vozila. Trenutno je to vrlo riskantno. Ali ako želimo biti prisutni u Europskoj uniji, moramo ubrzati, moramo trošiti – jer nemamo VC kulturu. Jedini način da nešto promijenimo je da investiramo u to.'