Njemačka je u posljednjem lanjskom tromjesečju tek za sitnicu uspjela izbjeći recesiju, pokazuju podaci koje su u četvrtak objavili njemački statističari. Najveća europska ekonomija u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca nije ostvarila ni pad ni rast u usporedbi s prethodnim kvartalom, kad je njemačko gospodarstvo već bilo skliznulo za 0,2 posto. Dva uzastopna tromjesečja negativnog ekonomskog trenda smatraju se recesijom.

Anemični podaci o ekonomiji koje je objavio Destatis su se i očekivali jer se već neko vrijeme upozorava na usporavanje u srcu europskog gospodarstva. Među uzrocima koji leže u pozadini razočaravajućih rezultata je slaba prodaja automobila na domaćem tržištu, kao i trgovinski sukob između Kine i Sjedinjenih Američkih Država te usporavanje kineske ekonomije, koja je među najvećim njemačkim vanjskotrgovinskim partnerima.

Među drugim faktorima koji su utjecali na njemačko gospodarstvo u posljednjem lanjskom kvartalu nalazi se i rastuća nesigurnost o efektima koje će imati izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Udruženje njemačkih gospodarskih komora (DIHK, Deutscher Industrie - und Handelskammertag) u četvrtak je objavilo da njihovi članovi najviše strahuju od dodatnih troškova birokracije u slučaju da se EU i Britanija ne uspiju dogovoriti oko uvjeta za buduće trgovinske odnose, što bi rezultiralo automatskom primjenom carina na međusobnu trgovinu.

Za izostanak rasta neki krivicu nalaze i u prilično specifičnim uzrocima. Zbog suhog i vrućeg ljeta vodostaj na rijeci Rajni je bio nedovoljno visok za normalan transport industrijske robe između Nizozemske i Švicarske kroz Njemačku. U listopadu je tako, ističu neki mediji, vodostaj Rajne u blizini Frankfurta bio tek tridesetak centimetara, što je manje od trećine potrebne dubine da bi rijekom mogli proći i najmanji prazni šlepovi. U nekim pak drugim krajevima Njemačke lani su zabilježene ozbiljne poplave, zbog kojih je dio stanovnika bio prisiljen privremeno napustiti kuće, što također nije pomoglo ekonomiji.

Cjelokupni prošlogodišnji rast njemačkog gospodarstva tako se sada procjenjuje na 1,4 posto. Nakon relativno dobra prva dva tromjesečja, u kojima je kvartalni rast iznosio, redom, 0,4 i 0,5 posto, druga polovica godine je donijela otrežnjenje s već ranije spomenutim stopama. Prvi indikatori iz ove godine zasad ne upućuju na nekakav zaokret, a ekonomisti, poput onih iz poznatog ZEW instituta (Zentrum für Europäische Wirtschaftsforschung) zasada za ovu godinu predviđaju rast od oko jedan posto.

Neki ekonomisti čak predviđaju da bi najveće europsko gospodarstvo ove godine moglo doživjeti oporavak jer na većinu uzroka koji su donijeli usporavanje gledaju kao na jednokratne događaje. Detaljniji podaci za kraj prošle godine pokazuju da je do stagnacije došlo zbog pada u vanjskoj trgovini dok domaća i državna potrošnja, kao i investicije, u Njemačkoj rastu. Dio analitičara koji su danas komentirali objavljene podatke očekuje i da će njemačka vlada pojačati potrošnju kako bi potaknula ekonomiju.

Prije desetak dana ministar ekonomije i energetike Peter Altmaier objavio je prijedlog strategije za iduće desetljeće u kojoj ostavlja mogućnost i da država u ključnim kompanijama privremeno preuzme vlasničke udjele. Strategija predviđa i jaču državnu potporu inovacijama i pomoć u dolasku ključnih tehnologija u Njemačku i Europu, a nakon dorade strategiju bi mogla prihvatiti njemačka vlada, čime bi ona postala službenom.

Gledajući najveće europske ekonomije, brojke nisu previše optimistične. Početkom ovog tjedna objavljeno je da je Velika Britanija u posljednja tri mjeseca prošle godine ostvarila kvartalni rast od 0,2 posto, Francuska je zabilježila tek nešto viših 0,3 posto, a Italija je s padom od 0,1 posto ušla u recesiju. Među velikima najbolje brojke stižu iz Španjolske, koja je u posljednjem lanjskom kvartalu ostvarila rast od 0,7 posto.

Loši podaci iz Italije i Njemačke posebno su važni za Hrvatsku, kojoj su te dvije države najvažniji vanjskotrgovinski partneri. Iz tih država nam godišnje dolazi i više od tri i pol milijuna turista i ne dođe li do oporavka u idućih nekoliko mjeseci, može se očekivati nešto skromnija turistička potrošnja talijanskih i njemačkih gostiju.

I dok su očekivanja za Njemačku, u kojoj je stopa nezaposlenosti lani skliznula sa siječanjskih 3,6 na prosinačkih 3,1 posto, u ovom trenutku relativno suzdržana do blago optimistična, prognoze za Italiju ne ulijevaju previše nade. Zaoštravanje u odnosima između dvije najjače političke strane koje čine vladajuću koaliciju u Italiji znači da će se teže dolaziti do konkretnih odluka, a bez njih talijanskoj ekonomiji i dalje prijeti vrludanje. Uz talijansko gospodarstvo tako bi negdje putem moglo zalutati i hrvatsko.