DRUGA STRANA ZADUŽENOSTI

Nitko ne zna koliko je vrijedna državna imovina

Vojarna na Visu

Vojarna na Visu

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bogoljub Mitraković

Iako je Hrvatska nedavno proslavila državnu punoljetnost, njezina administracija još uvijek nije uspjela utvrditi jedinstveni popis državne imovine i odrediti joj, barem približno, ukupnu vrijednost

Ti podaci, upozorava ekonomist Ante Babić, prijeko su potrebni kako bi se procijenili stvarno ekonomsko stanje države i pokazatelji njezine zaduženosti.

'Mi, gotovo u potpunosti, znamo kolike su naše obveze prema inozemstvu, koliki je unutarnji dug države i tome slično. No, nemamo službeni podatak o tome kolika je imovina države, što znači da nemamo drugu stranu računice koja je potrebna da bismo sagledali stvarno stanje naše zaduženosti.

Tvrdim da mi nismo prezadužena zemlja upravo zbog vrijednosti imovine kojom raspolažemo', kaže Babić, koji iz vremena dok je bio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i ekonomski savjetnik tadašnjeg premijera Ive Sanadera raspolaže informacijom da se pokušalo napraviti jedinstveni registar državne imovine, ali, navodi, to je naišlo na otpore.

Dio imovine, nastavlja, koja je trebala ući u takav registar već je postao ili bio predviđen kao dio neke od privatizacija, što je onemogućilo stvaranje jedinstvenog popisa.

'Nešto se ipak uspjelo načiniti u okviru Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, ali to je manji, ne toliko značajan dio stvarnog opsega državnog vlasništva.

Nije samo problem u tome da ono što je popisano kao državno vlasništvo nije objedinjeno, nego i u tome da uopće ne postoji neke evidencije, kao što je, primjerice, popis izvora vode ili minerala koji nisu u koncesiji i vrijednosti tih bogatstava', kaže.

Pokušali smo u Središnjem državnom uredu za upravljanje imovinom, čija je osnovna uloga državnu imovinu prirediti za poticanje poduzetništva, utvrditi s kolikom, kakvom i koliko vrijednom imovinom raspolaže ta institucija.

'Vrijednost državnih nekretnina s mogućom gospodarskom namjenom nemoguće je odrediti, jer bi se prije trebalo konzultirati više od 400 prostornih planova koji određuju koje nekretnine imaju koju namjenu', poručeno je iz Središnjeg ureda za državnu imovinu.

Ipak, o golemoj vrijednosti kojom raspolažu nešto može kazati podatak da je dosada lokalnoj samoupravi za razvoj 110 gospodarskih zona darovano zemljišta u vrijednosti 880 milijuna kuna.

Kad je u pitanju vrsta imovine kojom raspolažu, iz Ureda otkrivaju kako se, među ostalim, radi o nekadašnjoj vojnoj infrastrukturi, rezidencijalnim objektima koji su spomenici kulture, te o 2200 državnih stanova

'Stanovi su postali državno vlasništvo uglavnom u postupcima denacionalizacije, pretežito male kvadrature, prilično neuvjetni, s velikim brojem bespravnih korisnika, te je za njih potrebno pokrenuti postupke iseljenja. Što se tiče rezidencijalnih objekata koji su spomenici kulture, njihova vrijednost je gotovo neprocjenjiva', kažu u Uredu.

Sudeći prema cijenama na hrvatskom tržištu nekretnina, vrijednost 2200 državnih stanova, a uzimajući u obzir da je, kako kažu u Središnjem državnom uredu za imovinu, riječ o nekretninama 'pretežito male kvadrature', nije manja od 100 milijuna eura

U ljeto 2005., kada je Vlada donijela plan o stavljanju državne imovine na raspolaganje poduzetnicima, sačinjen popis od 750 nekretnina u vlasništvu države, koji nije obuhvatio, primjerice, stanove kojima Vlada raspolaže.

U pitanju su bile bivše vojarne i policijski objekti, zemljišta tvrtki s pretežitim državnim vlasništvom, stanovi i zemljišta koje je zapljenila Porezna uprava, nekretnine oduzete od tvrtki zbog nezakonite privatizacije i razna druga imovina sakupljena u stečajnim postupcima ili nagodbama sa zaduženim pojedincima i tvrtkama.

Najvrednijim dijelovima tog popisa smatralo se zemljište u priobalju koje su Hrvatski fond za privatizaciju i druga državna tijela oduzela hotelskim poduzećima koja su te nekretnina namjeravala uključiti u pretvorbu i privatizaciju.

Takve parcele HFP je stekao, među ostalim, u Umagu, Poreču, Dubrovniku i Lovranu. Budući da portfelj od 750 državnih nekretnina nikada nije objedinjen, ne zna se koliko je te imovine prešlo u privatno vlasništvo od 2005. naovamo.

U vrijeme pravljenja evidencije tadašnji premijer Sanader najavljivao je kako će država osnovati fond koji će upravljati državnim nekretninama i tako zarađivati za državni proračun. Procjenjivalo se kako bi vrijednost takvog fonda mogla iznositi i do milijardu eura. U svakom slučaju, ideja o fondu državnih nekretnina nestala je sa javne scene istom brzinom kojom je i lansirana.

Ante Babić procjenjuje kako je imovina države tri do četiri puta vrednija od njezine zaduženosti od 40 milijarda eura.

'Uzmimo samo da su cijene nekretnina u Hrvatskoj za nekoliko puta porasle u odnosu na 2000. kada su, recimo, uzimani krediti koje sada treba vratiti', napominje Babić, u prilog čijoj tezi ide i rast cijene poljoprivrednog zemljišta zabilježen posljednjih godina, a o građevinskom zemljištu u priobalju da se i ne govori.

Budući da je nakon posljednjeg rebalansa proračuna Vlada najavila kako će se daljnje sređivanje javnih financija pokušati načiniti i prodajom državne imovine, možda će državna administracija konačno prići izradi svojevrsne imovinske kartice Republike Hrvatske.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi