BORUT PAHOR

'Nismo pritiskali regulatora zbog Mercatora'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 06.05.2011 09:02
  • Objavljeno 06.05.2011 u 09:00
Borut Pahor

Borut Pahor

Izvor: Reuters / Autor: reuters

Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor rekao je u četvrtak da njegova vlada ne stoji iza odluke regulatora za tržišnu konkurenciju da privremeno blokira vlasnička prava Pivovarne Laško i šest domaćih banaka u Mercatoru.

"Koliko je meni poznato, u tu se odluku regulatora nitko nije miješao, ni ja ni moji ministri nismo o tom pitanju zauzimali službena stajališta niti smo ih nekome nametali jer za to nismo ni pozvani", rekao je Pahor novinarima nakon sjednice vlade, komentirajući tako odluku koja je Pivovarni Laško privremeno onemogućila prodaju 23,34 posto dionica u Mercatoru za koje je ponudu dao Agrokor.

Istodobno, slovenski ministar financija Franci Križanič izjavio je kako vlada predlaže parlamentu da do ove jeseni proglasi "strateškim investicijama" Novu ljubljansku banku, osiguravateljnu tvrtku Triglav i Novu kreditnu banku Maribor i s njom povezane osiguravateljne tvrtke Savu i Tiliju te da država u njima održi najmanje četvrtinu dionica. Slovenija, unatoč tome, i dalje mora biti otvorena za strane investicije i kapital, istaknuo je Križanič.

Slovenski je ministar uz to upozorio na probleme koji se u Sloveniji mogu očekivati ako na referendumu bude odbijena mirovinska reforma nakon koje Pahor namjerava provesti i reformu tržišta rada i zdravstvenu reformu kako bi Slovenija brže izašla iz krize i održala sadašnju razinu socijalnih prava.

Ako reforma mirovinskog sustava bude odbijena, za dvije ili tri godine slijedila bi još oštrija reforma, a već ove godine vlada bi intervetnim zakonom rezanjem drugih prava morala uštedjeti od 250 do 300 milijuna eura, ustvrdio je Križanič.

Pravi negativni učinci odbijanja strukturnih reformi na referendumu po njegovim bi riječima bili mnogo teži. Zbog pada kredibilnosti države u očima međunarodnog tržišta kapitala, negativni učinci koji bi vrlo brzo slijedili pokazali bi se u višim kamatnim stopama za tvrtke i banke koje se zadužuju na međunarodnom tržištu, a ta bi se šteta mjerila "u milijardama eura", rekao je Križanič.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi