Istraživači na osnovi rezultata zaključuju da su standardne dizalice topline prikladne za 'ekstremno hladne' (u prosjeku ispod minus 10 stupnjeva Celzija) ili 'blage hladne' klimatske zone (u prosjeku toplije od minus deset stupnjeva Celzija u siječnju). Većina dijelova Europe ima blagu hladnu klimu.

Znanstvenici su mjerili performanse zračnih dizalica topline i koristili podatke iz sedam terenskih studija provedenih u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Učinkovitost dizalice topline mjeri se preko koeficijenta učinka uređaja, a koji pokazuje omjer predane topline i potrošene energije.

Njemački Bundestag prošli tjedan usvojio je zakon o grijanju, o kojem se mjesecima raspravljalo. Cilj je da se u budućnosti sve više stanova i zgrada grije na klimatski prihvatljiv način. Zakon o energiji u zgradarstvu zahtijeva postupnu zamjenu sustava grijanja na fosilna goriva kao što su lož ulje ili prirodni plin.

Država će pod određenim uvjetima pokriti do 70 posto troškova za novi sustav grijanja - primjerice za električne dizalice topline.

Sustave grijanja poput dizalica topline, koji se smatraju ekološki prihvatljivima, njemačka država subvencionira već godinama. No pravi iskorak napravljen je 2020., kada su značajno povećana sredstva u sklopu tzv. Programa poticaja tržišta (MAP): od tada do 35 posto troškova za dizalicu topline pokriva država. Ako ona zamijeni grijač na loživo ulje, taj udio iznosi i do 45 posto.

Preokret na tržištu grijanja je opsežan. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), 2000. godine tri četvrtine (74 posto) svih novih zgrada grijalo se plinom, 2010. to je iznosilo 53 posto, a 2020. godine 39 posto.

Udio je ponovno drastično pao, za jedanaest postotnih bodova na samo 28 posto u 2022., kako pokazuju nove brojke Destatisa. Sustavi grijanja na lož ulje gotovo su potpuno istisnuti s tržišta: 2000. godine svaka peta nova zgrada bila je opremljena grijanjem na lož ulje, a 2022. njih tek 0,4 posto. Dizalice topline također postaju sve popularnije u starim zgradama.