Prema analizi investicijskog stručnjaka Emilia Gučeca iz Finaxa, navodi Novi list, prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutačno iznosi oko 717 eura, a prosječna neto plaća je 1527 eura. To znači da prosječna mirovina pokriva tek oko 47 posto prosječnih primanja.

Koliko bi trebalo štedjeti?

Gučec procjenjuje da bi današnji tridesetogodišnjak, želi li u mirovini zadržati približno isti životni standard, trebao mjesečno izdvajati oko 175 eura u dodatnu štednju.

Cilj bi bio osigurati dodatnih oko 800 eura mjesečno uz državnu mirovinu. No zbog inflacije taj bi iznos do odlaska u mirovinu mogao narasti i na više od 2000 eura mjesečno.

Za takvu razinu financijske sigurnosti, prema toj procjeni, do mirovine bi trebalo skupiti oko 370.000 eura, uz pretpostavku dugoročnih prinosa od ulaganja.

Tko krene kasnije, mora više izdvajati

Oni koji sa štednjom počnu kasnije moraju računati na znatno veća mjesečna izdvajanja. Primjerice, osoba koja počne štedjeti s 40 godina trebala bi, prema navedenoj analizi, mjesečno odvajati oko 314 eura.

Stručnjaci pritom upozoravaju da mirovine iz prvog i drugog stupa većini građana u budućnosti vjerojatno neće biti dovoljne za održavanje dosadašnjeg standarda. Procjene govore da bi ukupna mirovina mogla iznositi oko 50 do 60 posto posljednje plaće, a za pristojan život najčešće se navodi razina od barem 70 do 80 posto prethodnih primanja.

Više od 500.000 građana u dobrovoljnoj štednji

U dobrovoljnoj mirovinskoj štednji trenutačno sudjeluje više od 500.000 građana. Ipak, stručnjaci ističu da je financijska pismenost i dalje niska, a dio njih zbog visokih troškova života nema prostora za ozbiljniju dugoročnu štednju.

Iz Ministarstva rada poručuju da su mirovine posljednjih godina rasle te navode da je ona prosječna od 2016. godine do danas porasla s 358 na 725 eura.

U Ministarstvu naglašavaju i važnost duljeg radnog vijeka te daljnjeg razvoja drugog i trećeg mirovinskog stupa da bi buduće mirovine bile održivije.