Iako je usklađivanje mirovina, treće najviše u povijesti, donijelo povećanje mirovina od 6,48 posto, za dio umirovljenika ono ipak predstavlja problem. Naime očekuje se da će dio umirovljenika zbog toga upasti u porezne škare.

Mirovine veće od 600 eura, koliko trenutno iznosi osobni odbitak, podliježu porezu na dohodak, a on se računa na razliku između osobnog odbitka te ukupnog iznosa dohotka. Kad je u pitanju mirovina, onda se on obračunava po 50 posto nižoj stopi.

U Varaždinu je, primjerice, niža stopa dohotka 21 posto, što znači da umirovljenik s mirovinom od, recimo, 623 eura plaća 10,5 posto poreza na 23 eura, za koliko je prešao iznos osobnog odbitka. To daje 2,41 euro mjesečno, odnosno 28,92 eura godišnje.

Teret za 400.000 umirovljenika

Porez na dohodak nakon siječanjskog usklađivanja plaća oko 400.000 umirovljenika, a sad bi se ta brojka mogla i povećati, kao i iznos koji ubiru jedinice lokalne samouprave. Naime Vlada je poreznom reformom prebacila porez na dohodak na leđa gradova i općina, koje njime pune svoje proračune, iako im po broju stanovnika i lokalnom značenju određuje višu i nižu stopu poreza. Mjesečno se tako prikupi više od 12 milijuna eura. No, po riječima ministra financija Marka Primorca, to nema previše smisla.

'Malo je neobična situacija da se na mirovine plaća porez na dohodak. Postavlja se pitanje ima li smisla da dio tih mirovina odlazi kao prihod jedinicama lokalne samouprave. Mirovina je jedan oblik prihoda i zato je to oporezovano', rekao je Primorac u srijedu za medije.

Iako kaže da to više nema veze s državom, ukidanje oporezivanja moglo bi izazvati neke probleme. 'Državni proračun više s time nema ništa. Kad bi se taj porez na mirovine ukinuo, to ne bi značilo ništa za državni proračun. Kad govorimo o deficitu države, u njega ulaze i proračuni lokalnih jedinica, pa bismo tu mogli imati posljedice, pogotovo što se tiče poštivanja kriterija iz Maastrichta', komentirao je ministar Primorac.

Oslobađanje od poreza

Ovo je ujedno prva izjava nekog od članova Vlade u kojoj se propituje oporezivanje mirovina. Čini se kao natruha, pa čak i poziv na razmatranje mogućnosti drugačijeg oporezivanja ili čak njegovog ukidanja. Umirovljeničke udruge već godinama upozoravaju da oporezivanje mirovina treba izmijeniti ili potpuno ukinuti. Čak se i u Saboru o tome znalo raspravljati.

'Možemo li mirovine barem do nekog iznosa osloboditi plaćanja poreza, mislim da možemo i trebamo! Porez na mirovine umanjuje se sada za 50 posto, a predlažemo da to bude za 100 posto, da se uopće ne plaća na neki iznos do iznosa medijalne ili prosječne plaće. Iznad toga plaćali bi ga i dalje umirovljenici sa zaista visokim mirovinama. Prihod od poreza na dohodak prihod je lokalne samouprave, a to državni proračun ne bi koštalo ništa', predložio je vladajućima zastupnik stranke Možemo Damir Bakić još u svibnju ove godine.

Slične su prijedloge imali i u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, iz kojeg poručuju: 'Neka država sama nađe način na koji će riješiti svoje probleme, ali ne i preko leđa umirovljenika.'

'Ovo je treće rekordno usklađivanje od 6,48 posto, a imamo ljude koji su zbog toga taman prešli tu granicu od 600 eura, pa će im država uzeti nešto. Ako ministar kaže da nema pretjerane logike da se oporezuju mirovine, onda hajdemo to riješiti, hajdemo maknuti to oporezivanje mirovina. Ako on sam to kaže, mi smo za, jer ionako govorimo da mirovine ne treba oporezivati', poručio je glavni tajnik SUH-a Igor Knežević.

Oporezivanje mirovina - ekonomski apsurd

Sličnog je stava i ekonomski konzultant te analitičar Petar Vušković. On ističe da su mirovine zapravo naknada za zasluženi rad te da stoga ne bi trebale biti oporezivane, naročito zato što su umirovljenici, kao bivši radnici, plaćali porez na svoj dohodak. Zato je, po njemu, oporezivanje mirovina ekonomski apsurd.

'Trebalo bi izbjeći dvostruko oporezivanje rada. Umirovljenicima znači svaki euro. U Hrvatskoj porez na mirovine plaća otprilike 400.000 umirovljenika, što je 30 posto umirovljeničke populacije. Dakle većina njih ne plaća porez, ali svejedno, zašto bi i ostali plaćali? Ovo je pitanje pravednosti, premda treba uzeti u obzir to što gubitak proračunskih prihoda znači za državu, odnosno još više za lokalne sredine', poručio je Vušković.

Ono što je ministar Primorac apostrofirao kao potencijalni problem Vušković je konkretizirao. Njegova gruba procjena je da bi daljnjim poreznim rasterećivanjem bilo izgubljeno više od 100 milijuna eura. Gubitkom prihoda u lokalnim zajednicama bili bi ugroženi infrastrukturni projekti. Ipak, neki su se spremni odreći i tog dijela financijskog kolača.

'Država isplaćuje mirovine iz državnog proračuna. Ona to može regulirati i može napraviti bolju reformu mirovinskog sustava. Uvijek sam za niže stope, ali o tome odlučuju gradovi i općine za sebe. Porez se odnosi na sve građane i nama je želja uzimati što manje od prihoda koje dobivaju. Bili smo prvi grad koji se odrekao prireza. Uvijek sam zagovornik toga da se uzme od 50 ljudi jedan euro, nego od jednog čovjeka 50 eura i da mu na to još nabijemo prirez', poručio je gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec u Novom danu na N1 televiziji.

'Pušten je glas'

Ali zbog proračunskog deficita od 2,4 posto, uz procjene daljnjeg rasta tijekom ove godine, Vušković smatra da ukidanje oporezivanja mirovina nije realno.

'Jedino ukoliko država nađe način da ga kompenzira, primjerice kroz daljnji rast trošarine na duhan ili neki drugi prostor dodatnog oporezivanja. Što se tiče financijskih kriterija iz Maastrichta, oni su tu kao mjera odstupanja, koja naposljetku može donijeti slabiji bonitet i težu otplatu dugova', objasnio je.

No to je tema o kojoj se tek treba pričati, iako za umirovljenike ona predstavlja problem dvaput godišnje, odnosno u vrijeme usklađivanja. Iz umirovljeničkog sindikata potvrdili su nam kako im je usmeno rečeno da će na jesenskoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe biti rasprave o ovome, ali bez ikakvih konkretnih detalja. I ekonomist Vušković smatra da je zasad riječ samo o 'probnom balonu'.

'Službene najave za ukidanje oporezivanja mirovina nema, ovo je tek 'pušten glas' i otvaranje zanimljivog ekonomskog pitanja. Sada će se ispitivati javno mnijenje, slično kao što je to bilo s porezom na nekretnine. Nakon toga idu prijedlozi i zakonske izmjene', ustvrdio je ekonomist.

Kako bilo, o ovoj će se temi još pričati u sljedećim mjesecima. Potkraj ove ili početkom sljedeće godine, kad budu poznate sve financijske i porezne bilance, bit će jasnije hoćemo li, nakon nedavnih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, imati i 'porezno-mirovinsku reformu'.