Crno zlato

Ni Trumpove sankcije Iranu nisu podigle cijene nafte, pogledajte kakve su prognoze za iduću godinu

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 05.11.2018 23:00
  • Objavljeno 05.11.2018 u 23:00
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Mada je SAD u ponedjeljak počeo s primjenom sankcija u trgovini s Iranom, cijena nafte na svjetskom tržištu, koja je u oštrom padu već mjesec dana, nije se bitnije promijenila, a predviđanja za iduću godinu govore da bi se mogla zadržati na sadašnjim razinama, pa čak i ponešto pasti

Cijena sirove nafte na svjetskim tržištima u posljednjih mjesec dana skliznula je za gotovo 20 posto, što je relativno nagli pad nasuprot blago rastućem trendu koji vlada tržištem još od sredine 2017. i zbog kojeg je početkom listopada cijena nafte dosegnula najvišu razinu u posljednje četiri godine. Na londonskom tržištu se tzv. sirovom naftom Brent sada trguje oko razine od 72,5 dolara za barel. Prije mjesec dana cijena joj je bila i petnaestak dolara viša, a sredinom prošle godine barel iste nafte se prodavao i po gotovo 45 dolara.

Glavne razloge za ovakvo kretanje, kao i inače kad je u pitanju nafta, treba tražiti u geopolitici. U ponedjeljak su na snagu stupile sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele za ekonomske odnose s Iranom. Američki predsjednik Donald Trump još je tijekom svoje izborne kampanje prije dvije godine napadao tzv. nuklearni sporazum govoreći kako se radi o 'katastrofalnom' dogovoru. Sporazum, koji su sredinom 2015. s Iranom sklopile velike svjetske sile, ukinuo je ranije uvedene sankcije, a Iran je zauzvrat pristao na gotovo potpunu obustavu vlastitog programa obogaćivanja urana.

Pod vodstvom Trumpa SAD se u svibnju ove godine i službeno povukao iz sporazuma, a kao posljedica tog povlačenja najavljena je obnova ekonomskih sankcija. Iako je SAD jedini koji se povukao iz sporazuma, sankcije imaju vrlo široko djelovanje jer mnoge velike internacionalne kompanije koje su u posljednje tri godine počele poslovati s Iranom istovremeno posluju na američkom tržištu te su podložne pritisku tamošnje regulative.

Cijene nafte na tržištima su tako tijekom ljeta, u iščekivanju početka primjene sankcija, postepeno rasle, no istovremeno je rasla ponuda najvećih svjetskih proizvođača – Rusije, SAD-a i Saudijske Arabije. Zajednička proizvodnja te tri države je u listopadu prvi put premašila 33 milijuna barela nafte dnevno, piše Reuters, a to je za čak 10 milijuna barela više nego početkom ovog desetljeća. Koliko se situacija na svjetskom tržištu nafte okrenula u posljednjih desetak godina, možda najbolje ilustrira činjenica da su Ujedinjeni Arapski Emirati krajem prošle godine kupili barem jedan tanker američke nafte.

  • +24
  • +21

Američki predsjednik Donald Trump

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Prosječna dnevna svjetska potrošnja kreće se oko stotinu milijuna barela. Procjene količine koju Iran trenutno izvozi ili koju će moći izvoziti prilično su nepouzdane, a u svibnju se kretala oko 2,5 milijuna barela dnevno. Iranski predsjednik Hasan Rouhani je u govoru na tamošnjoj državnoj televiziji kazao da Iran neće poštivati sankcije i da će nastaviti s prodajom nafte.

Uz rast proizvodnje kod velikih izvoznika, pritisak na pad cijene u proteklih nekoliko tjedana stvarala su očekivanja da će SAD nekolicini zemalja privremeno odobriti nastavak kupovine iranske nafte. Krajem prošlog tjedna Washington je i službeno objavio da će osam zemalja dobiti privremene dozvole i iako nisu poimence navedene, može se pretpostaviti da se među njima nalaze neki od najvećih kupaca iranske nafte, poput Kine, Indije, Južne Koreje, Turske, Italije, Japana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

  • +19
  • +16

Iran ne posustaje pod američkim pritiskom

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Nešto dugoročnije prognoze za cijenu sirove nafte u ovom trenutku usmjerene su u nastavak blagog pada iako ne manjka i drukčijih mišljenja. Uz izravnu geopolitiku, na buduću cijenu utječu očekivanja o nastavku globalnog ekonomskog rasta koji potiče potražnju. Kako analitičari u posljednje vrijeme predviđaju određeno usporavanje svjetske ekonomije, to su i prognoze za mogući rast cijene sirove nafte ponešto suzdržane.

Predstavnici velikih svjetskih trgovaca sirovinama i energentima koji su se ovih dana okupili na konferenciji u organizaciji Reutersa očekuju niže cijene nafte u 2019. U izjavama uglavnom spominju raspon od 65 do 75 dolara po barelu kao okvirni prosjek oko kojeg bi se barel mogao prodavati iduće godine. Rast cijene iznad 85 dolara u ovom trenutku ne smatraju previše vjerojatnim jer s višim cijenama raste i poticaj proizvođačima da jačaju proizvodnju, što onda stvara višak na tržištu.

  • +13
  • +10

Predstavnici velikih svjetskih trgovaca sirovinama i energentima očekuju iduće godine raspon cijena nafte od 65 do 75 dolara po barelu

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Neki, s druge strane, komentiraju da su uz sadašnju količinu proizvodnje neiskorišteni dodatni kapaciteti minimalni i da bi čak i manji rast potražnje ili poremećaj u ponudi mogao donijeti skok cijene jer svjetski proizvođači ne mogu toliko brzo reagirati novim proizvodnim kapacitetima.

Uzme li se u obzir hirovitost američkog predsjednika Trumpa, čak niti postojeće prognoze o blagom padu cijene nafte nisu dovoljan razlog vozačima za manje nezadovoljstvo prilikom dolaska na benzinsku crpku. Vlasnici tih crpki pak mogu barem još neko vrijeme računati na slatku zaradu na crnom zlatu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!