Plastika je u velikoj mjeri nusproizvod nafte, čija je cijena od početka sukoba krajem veljače porasla za više od 40 posto. Zbog toga bi prvi na udaru mogli biti proizvodi poput jednokratnog pribora za jelo, boca za piće i vreća za smeće.

Profesor logistike Patrick Penfield za CNN upozorava da će se povećani troškovi ambalaže početi prelijevati i na cijene hrane u iduća dva do četiri mjeseca, kako kompanije potroše postojeće zalihe. U nekim industrijama, poput automobilske, gdje su cijene često ugovorene unaprijed, taj će učinak biti sporiji, ali bi se mogao osjetiti unutar godine dana.

Ekonomist Joseph Foudy ističe da potrošači često ne mogu jasno prepoznati uzrok poskupljenja: rast cijena može se pripisati inflaciji, troškovima najma ili logistike, ali dio tog tereta zapravo dolazi upravo iz skupljih sirovina poput plastike.

Nafta i plin ključni pokretači

U pozadini rasta cijena plastike stoji nagli skok cijena nafte i prirodnog plina. Jedan od ključnih razloga je nestabilnost u Hormuškom tjesnacu, strateški važnom prolazu kroz koji prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom.

Od početka rata cijena nafte porasla je s oko 67 dolara po barelu na gotovo 100 dolara, dok su cijene plina u Europi i Aziji skočile za više od 60 posto.

S obzirom na to da se više od 99 posto plastike proizvodi iz fosilnih goriva, rast cijena energenata automatski povećava i cijenu same sirovine. Posebno su pogođeni polietilen i polipropilen, među najraširenijim vrstama plastike u svijetu.

Bliski istok ima ključnu ulogu u globalnoj opskrbi plastičnim sirovinama, s otprilike četvrtinom svjetskog izvoza polietilena i polipropilena. Velik dio tog izvoza ovisi upravo o sigurnosti pomorskih ruta kroz Hormuški tjesnac.

Podaci industrije već pokazuju značajan rast cijena plastičnih smola u posljednjih mjesec dana, a pojedini stručnjaci ističu da takav skok nije zabilježen desetljećima.

Malo alternativa za plastiku

Problem dodatno otežava činjenica da plastika ima ključnu ulogu u gotovo svim industrijama – od ambalaže i građevine do automobilske i zdravstvene proizvodnje. Zamjena materijalima poput papira ili stakla zahtijeva velike promjene u proizvodnim procesima i znatne troškove.

U kratkom roku, ističu stručnjaci, stvarnih alternativa gotovo da nema. Proizvođači će se stoga pokušati prilagoditi smanjenjem količine plastike u proizvodima ili korištenjem jeftinijih varijanti materijala.

Proizvodi koji se gotovo u potpunosti sastoje od plastike, poput vreća za smeće, vjerojatno će prvi i najviše poskupjeti. S druge strane, složeniji proizvodi poput automobila osjetit će taj pritisak sporije.

Ako visoke cijene energenata potraju nekoliko mjeseci, stručnjaci upozoravaju da bi potrošači mogli plaćati više cijene i idućih godinu ili dvije. Čak i u slučaju brzog završetka sukoba, globalni opskrbni lanci neće se tako brzo stabilizirati.