Šef ruskog državnog investicijskog fonda Kiril Dmitrijev izjavio je kako će, zbog sve veće nestašice energenata na globalnoj razini, europske države morati ponovno računati na Rusiju.

Prema njegovim riječima, Moskva će ‘sigurno primiti brojne zahtjeve iz Europe i Britanije’ te će sama odlučiti hoće li ih prihvatiti. Dmitrijev je pritom otišao i korak dalje, ustvrdivši kako će Europa i Velika Britanija ‘moliti’ za ruske energetske resurse, piše Politico.

Prijeti nova energetska kriza

Dmitrijev upozorava da bi cijene nafte mogle eksplodirati i dosegnuti između 150 i 200 dolara po barelu, što bi, kako tvrdi, izazvalo ‘najozbiljniju energetsku krizu’ na koju Europa nije spremna.

Kao jedan od glavnih razloga navodi eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, posebice poremećaje u opskrbi ukapljenim plinom zbog blokade Hormuškog tjesnaca. Takva situacija već sada gura cijene nafte prema razini od 100 dolara po barelu i izaziva strah od šireg gospodarskog šoka.

Istodobno, Dmitrijev smatra da je Zapad napravio stratešku pogrešku smanjujući ovisnost o ruskoj energiji nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.

Bruxelles: Nema povratka na staro

Unatoč upozorenjima iz Moskve, Europska unija zasad ne mijenja kurs. Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen jasno je poručio kako ne postoji mogućnost povratka na ovisnost o ruskim energentima.

Naglasio je da Unija ne bi smjela uvoziti ‘ni jednu jedinu molekulu’ ruskih energenata, čime je potvrdio čvrst stav Bruxellesa o energetskoj neovisnosti.

Izjave Dmitrijeva dolaze u trenutku kada Rusija nastoji ponovno istaknuti svoju ključnu ulogu na globalnom energetskom tržištu. Kako se ponuda smanjuje, a cijene rastu, Moskva pokušava kapitalizirati situaciju i ojačati svoju pregovaračku poziciju.

S druge strane, Europska unija nastoji ubrzati tranziciju prema alternativnim izvorima energije i smanjiti ranjivost na vanjske šokove, svjesna da bi povratak na staru ovisnost imao ozbiljne političke i sigurnosne posljedice.