znanje je novi novac

Nepismeni 21. stoljeća neće biti oni koji ne znaju čitati i pisati, nego oni koji ne znaju učiti

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 07.09.2019 20:45
  • Objavljeno 07.09.2019 u 20:45
tportal

Izvor: Caia Image / Autor: nn

Nepismeni 21. stoljeća neće biti oni koji ne znaju čitati i pisati, nego oni koji ne znaju učiti, ne znaju napustiti naučeno i nisu u stanju ponovno učiti – rekao je ne tako davno futurist Alvin Toffler. Slijediti Tofflera presudno je važan zadatak današnjeg obrazovanja jer živimo u 'ekonomiji znanja', u oceanu svakodnevno novih činjenica, u okruženju nesmiljene konkurencije te u svijetu u kojemu je intelektualni kapital vredniji od financijskog, a znanje postaje novi novac

Znate li onu Mahatme Gandhija: 'Živi kao da ćeš umrijeti sutra, uči kao da ćeš živjeti vječno'?

Početak je školske godine i opet vrtimo staru mantru o tome koliko i kako uče naša djeca. Za pedeset godina današnji prvašići vladat će svijetom u svakom pogledu. Njihovo znanje i razmišljanja određivat će budućnost, a njihove odluke ovisit će o tome što uče danas, kakva su iskustva stekli i u kakvom su školskom sustavu obrazovani. Koliko je naš sustav sposoban naučiti djecu da uče kao da će živjeti vječno? I da budu uspješni u svom poslu, ma koji bio?

Svaka to zemlja čini na svoj način, ali norveško ili finsko obrazovanje je među najuspješnijima na svijetu. Za razliku, primjerice, od južnokorejskog kompetitivnog obrazovanja, norveško ne potiče natjecateljski duh u djece sve do njihove 13.-14. godine. Pa ipak, rezultat se najbolje vidi na Zimskim olimpijskim igrama - Norvežani ubiru najviše medalja.

Razvijali natjecateljski duh učenika u sedmoj ili četrnaestoj godini, svejedno, svi moraju biti svjesni onoga što je ne tako davno prorokovao futurist Alvin Toffler: 'Nepismeni 21. stoljeća neće biti oni koji ne znaju čitati i pisati, nego oni koji ne znaju učiti, ne znaju napustiti naučeno i nisu u stanju ponovno učiti.'

Slijediti Tofflera presudno je važan zadatak današnjeg obrazovanja jer živimo u tzv. ekonomiji znanja, u oceanu svakodnevno novih činjenica, u okruženju nesmiljene konkurencije i u svijetu u kojemu je intelektualni kapital vredniji od financijskog, a znanje postaje novi novac.

Najbolje to znaju najuspješniji. Multimilijarderi Bill Gates i Warren Buffet smatraju neodgovornim svakoga tko ne čita i ne uči pet sati dnevno. Buffet provodi 80 posto vremena čitajući, skupljajući podatke i razmišljajući, Gates je tijekom cijele karijere čitao jednu knjigu dnevno i svake godine uzima 14 dana odmora posvećenog samo čitanju. Kako netko reče: investicija u znanje daje najbolje kamate.

životne lekcije

Bill Gates upravo je preporučio pet knjiga iz kojih je mnogo naučio

Pogledaj galeriju
5

Ipak, živimo još u dobu skupljanja novčeka, trošimo ih, sanjamo o njima, brinemo se zbog toga koliko ih imamo na računu i kada velimo da 'nemamo vremena za učenje novoga', obično to znači da trošimo vrijeme na grozničavo skupljanje novca - za preživljavanje ili za novi Mercedes, kako tko.

No ono što klincima treba dati na znanje jest činjenica da se upravo sada događa nešto što mijenja odnos između znanja i para. Na početku smo onoga što je američki futurist Peter Diamandis nazvao rapidnom demonetizacijom, u kojoj nove tehnologije dojučerašnje skupe proizvode i usluge pretvaraju u jeftine, čak besplatne.

Ne tako davno pristup internetu skupo se plaćao po satima, a danas vam ga nude bez naknade u autobusu ili u kafiću uz šalicu kapučina. Videokonferencija je 1982. stajala 250.000 dolara, a danas je to aplikacija na pametnom telefonu. Bolja dijagnostika zahvaljujući umjetnoj inteligenciji smanjit će visoke troškove liječenja. Današnje skupo obrazovanje, naročito u zemljama kao što su Velika Britanija i SAD, u kojima studij na sveučilištu doseže koju stotinu tisuća dolara, ide prema budućnosti u kojoj će se sveučilišta fokusirati na pojedinačne potrebe studenata ili na područja specijaliziranih znanja, a ostalo će biti prepušteno online studiranju.

  • +10
  • +7

Warren Buffett provodi 80 posto vremena čitajući, skupljajući podatke i razmišljajući

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Što su stvari i usluge jeftinije, znanje više dobiva na cijeni, pa u futurističkoj industriji samovozećih automobila nadareni inovativac trenutno vrijedi 10 milijuna dolara. Dobitnici su nositelji specijaliziranih znanja u poslovima budućnosti kao što je analitičar podataka ili produkt dizajner. Rizična skupina postaju oni koji naporno rade, ali nemaju vremena za stalno učenje, dovodeći se u opasnost da ostanu na dnu globalne natjecateljske ljestvice te ostanu bez posla jer će ga pojesti automatizacija, kao što se to dogodilo u prvih deset godina 21. stoljeća, kada su roboti u razvijenim zemljama zamijenili 85 posto plavih ovratnika.

Čeka nas, dakle, doba u kojemu je na tržištu rada sve manja potražnja za niskoplaćenim zanimanjima. Kreiraju se poslovi koji do sada nisu postojali, a zahvaljujući umjetnoj inteligenciji onima na vrhu ekonomske ljestvice pruža se sve više mogućnosti i plaćeni su više no ikada do sada. Problem nije u manjku radnih mjesta, nego u manjku ljudi s pravim vještinama i znanjem da ih popune.

Problem nije u manjku radnih mjesta, nego u manjku ljudi s pravim vještinama i znanjem da ih popune

Problem nije u manjku radnih mjesta, nego u manjku ljudi s pravim vještinama i znanjem da ih popune

Izvor: Profimedia / Autor: Jaturon Ruaysoongnern / Alamy

Portal Atlantic tako navodi primjer u SAD-u, u kojem je 2015. bilo otvoreno rekordnih 5,8 milijuna radnih mjesta, ali je istodobno bilo 17 milijuna nezaposlenih Amerikanaca, nezaposlenih, ali u potrazi za poslom i privremeno zaposlenih koji traže stalno radno mjesto. Ukratko, piše Atlantic, dokazuje to da znanje polako postaje jedinstven oblik valute. Znanje je novi novac. Slično kao novac, znanje služi kao sredstvo razmjene i pohrane vrijednosti. Ali, za razliku od novca, znanje ne gubite njegovim korištenjem ili davanjem, možete ga koristiti bez odlaganja, vrijednost mu s vremenom raste brže nego novcu i može se pretvoriti u mnogo stvari, uključujući one koje novac ne može kupiti.

Ukratko, u ono davno doba industrijske revolucije uspijevalo se upornim radom, u doba ekonomije znanja naši će prvašići uspijevati upornim učenjem.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!