Povodom objave o rastu domaćeg BDP-a, ministar financija Tomislav Ćorić odagnao je strahove da će domaće gospodarstvo usporiti sa završetkom NPOO-a te najavio novu, još veću financijsku omotnicu za razdoblje od 2027. do 2034. godine
Krajem prošle godine, BDP je u usporedbi s istim razdobljem 2024., porastao za 3,6 posto, čime je potvrđen nastavak trenda rasta domaćeg gospodarstva. Za razliku od ranije, ovoga su puta rastu, uz domaću potrošnju, doprinijele i investicije.
"Treba imati na umu činjenicu da je ovakav robustan rast višestruko veći od prosjeka EU-a posljedica pojačane aktivnosti cjelokupnog gospodarstva", ustvrdio je u Dnevniku HRT-a ministar financija Tomislav Ćorić.
Optimistične najave su odaslane i za 2027. godinu. Što se, pak, ove godine tiče, nema naznaka probijanja proračunskog deficita iznad tri posto BDP-a, odnosno kriterija iz Maastrichta.
"Ova godina je godina dovršetka NPOO-a, ali mi baš zbog toga očekujemo ubrzanje isplata i u konačnici i radova do kraja godine odnosno do kraja osmog mjeseca. U tom kontekstu vjerujem da možemo ove godine doseći stopu rasta koja je nešto veća od projiciranih 2,6 ili 2,7 posto", rekao je.
Nastavlja se financiranje iz EU
Poručio je kako će voditi računa o fiskalnoj odgovornosti te dodao da ne bi trebalo biti straha od pada gospodarstva zbog završetka Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
"NPOO se dovršava ove godine, međutim, višegodišnji financijski okvir nastavlja se dalje - ovaj od 2021. do 2027. godine. U tom kontekstu to produljenje višegodišnjeg financijskog okvira odnosno radova i isplata će zatvoriti sljedećih nekoliko godina", poručio je Ćorić.
Novi višegodišnji financijski okvir počinje 2028. godine, a program Connecting Europe Facility, koji u najvećoj mjeri služi za financiranje prometnih projekata, traje do 2029. godine.
"On će u odnosu na ovaj, koji je iznosio 14,6 milijardi eura, iznositi 17 milijardi eura. Imamo novu, vrlo robusnu omotnicu koja će biti na raspolaganju našem gospodarstvu. Na nama je da tu omotnicu, kao što smo i ovu, iskoristimo u najvećoj mogućoj mjeri", dodao je ministar Ćorić.
Hrvatska će donijeti odgovornu odluku
Što se tiče Janafa i situacije s opskrbom Mađarske i Slovačke naftom, ponovio je tvrdnje svog kolege Ante Šušnjara da će Hrvatska "sve svoje postupke uskladiti s našim partnerima, Europskom komisijom i SAD-om, u kontekstu sankcijskih režima". Pritom, nije problematično što je Europska komisija na Hrvatsku prebacila odluku o transportu ruske nafte preko Janafa.
"Republika Hrvatska je osvjedočeno proteklih 10 godina bezbroj puta sama iznašla rješenja, odnosno donijela vrlo odgovorne odluke, donijet ćemo ih i u ovom slučaju", zaključio je ministar.