tportalov vodič

Ne morate dizati pričuvu. Stambene zgrade ovako mogu zarađivati na tržištu

29.05.2024 u 06:00

Bionic
Reading

Za većinu višestambenih zgrada minimalna pričuva nije dovoljna za kvalitetno redovno održavanje zajedničkih dijelova. Uobičajeno rješenje je povećanje pričuve, ali postoje i mogućnosti pronalaženja dodatnih izvora prihoda kojima bi se napunio stambeni proračun

Rast troškova održavanja i cijena građevinskih radova otežava upravljanje višestambenim zgradama. Minimalna pričuva iz koje se plaća održavanje zajedničkih prostora, a koja trenutno iznosi 0,36 eura po kvadratu, nije dovoljna ni za osnovno održavanje, a kamoli za veće zahvate.

Za podizanje pričuve potrebna je suglasnost više od polovice suvlasnika (prema neto površini stanova), a često to nije moguće postići. Umjesto povećanja pričuve, alternativna opcija je pronalaženje dodatnih izvora prihoda.

Suvlasnici bi u dogovoru s predstavnikom i upraviteljem trebali ispitati sve mogućnosti komercijalizacije zajedničkih prostora i dijelova zgrade.

Ovisno o položaju i karakteristikama zgrade, postoje različite mogućnosti iskorištavanja prostora.

Korištenje pročelja za oglašavanje

Ako je zgrada pozicionirana na frekventnoj lokaciji, postoji mogućnost postavljanja reklamnog panoa uz odgovarajuću naknadu. Predstavnik stanara u dogovoru sa suvlasnicima može ispitati interes reklamnih agencija za postavljenje reklamnih panoa. Ako postoji interes, potrebno je donijeti odluku o investiciji i cijeni za postavljanje reklame.

Pritom treba voditi računa o tome da za postavljanje reklame treba dobiti dozvolu grada i uz to platiti odgovarajuću naknadu.

Za donošenje odluke potrebna je suglasnost svih suvlasnika, a to ne bi trebao biti problem ako se prihod od reklame koristi za zajedničke potrebe.

Iznajmljivanje zajedničkog prostora

U mnogim zgradama postoje zajednički prostori koji se ne koriste, a mogli bi se prenamijeniti u lokale i iznajmiti. Prostor se može iznajmiti za kafić, kiosk ili neku drugu djelatnost, uz suglasnost svih suvlasnika. Moguće je i dio zajedničkog prostora dati u najam nekom od suvlasnika ako postoji interes za to.

Ako zgrada raspolaže okolnim zemljištem, može ga iznajmiti za terasu ili parking. Prema važećim pravilima, za prenamjenu i iznajmljivanje zajedničkog prostora potrebna je suglasnost svih stanara.

Postavljanje solarnih panela

Jedna od mogućnosti uštede zajedničkih troškova i dodatne zarade je instalacija solarnih sustava na krovu zgrade.

Najčešći model je ugradnja fotonaponske elektrane za pokrivanje potreba potrošnje zajedničkih prostorija i trošila zgrade. Suvlasnici trebaju razmotriti financijske aspekte projekta, uključujući troškove instalacije, dostupne subvencije, povlastice ili financijske poticaje koje mogu dobiti od države ili lokalne vlasti.

Postoji i mogućnost iznajmljivanja krova investitoru koji će postaviti fotonaponsku elektranu, a zauzvrat suvlasnicima uplaćivati određenu naknadu.

I ovdje je potrebna suglasnost svih suvlasnika jer je riječ o zajedničkom prostoru.

Postavljenje automata

U posljednje vrijeme dostavljačke tvrtke krenule su u gradnju mreže paketomata u urbanim centrima. Ako zgrada ima odgovarajući slobodni otvoreni prostor s izvorom električne energije, može ga iznajmiti za ovu svrhu.

Na čestici zgrade mogu biti ugrađeni ili postavljeni i drugi tipovi automata poput bankomata, automata za prodaju cigareta i sl.

Postavljanje bazne stanice na krov zgrade

Operateri mobilne telefonije često unajmljuju prostore na krovovima ili na zemljištima kako bi instalirali antene za mobilnu radiotelefoniju ili tornjeve za telekomunikacije radi osiguravanja boljeg signala i pokrivenosti za stanovništvo.

Ako je zgrada prikladna za baznu stanicu i postoji interes telekom operatera, zgrada može ostvariti pristojan prihod od najma. Ovu opciju nije lako realizirati jer su stanari obično podijeljeni oko donošenja odluke o tome.

Kako upravljati dodatnim prihodima?

Novim zakonom o upravljanju zgradama, koji je u zakonskoj proceduri, trebalo bi se pojednostaviti poslovanje zgrada.

Između ostaloga, za odluke o prenamjenama zajedničkih dijelova zgrade i njihovoj komercijalnoj upotrebi neće više biti potrebna 100-postotna suglasnost nego tzv. kvalificirana većina suvlasnika koji drže 80 posto udjela u vlasništvu.

Također, uvodi se zajednica suvlasnika kao pravna osoba koju čine svi vlasnici posebnih dijelova zgrade i koja upravlja zajedničkom imovinom u njoj. Zajednica suvlasnika imat će svoj OIB i kao pravna osoba moći će lakše sklapati ugovore i sudjelovati u pravnom prometu.

Svi prihodi i troškovi koje ostvari zgrada od komercijalizacije zajedničkih prostora moći će se voditi preko posebnog računa zajednice suvlasnika kojim upravlja predstavnik stanara. Prema dogovoru, višak ostvarenih prihoda uplaćuje se na račun pričuve.