Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago porasle jer Washington prijeti strožim kaznenim mjerama Moskvi i kupcima ruske nafte, no rast cijena ograničavaju procjene o većoj ponudi od potražnje
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 2,3 posto, na 66,99 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 62,69 dolara.
Tako su cijene nafte nadoknadile dio gubitaka od prethodnoga tjedna, što je ponajviše posljedica najava o strožim kaznenim mjerama Moskvi i kupcima ruske nafte.
Predsjednik SAD-a Donald Trump predlaže da skupina G7 podigne carine na 50 do 100 posto Kini i Indiji, glavnim kupcima ruske nafte, kako bi se ubrzalo sklapanje mira u Ukrajini.
Podršku cijenama pružaju i ukrajinski napadi na ruska energetska postrojenja.
vezane vijesti
OPEC pojačava proizvodnju
S druge strane, rast cijena ograničava pojačana proizvodnja. Prije tjedan dana skupina od osam članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika odlučila je da će u listopadu na tržište plasirati dodatnih 137 tisuća barela dnevno. To je, doduše, znatno manje povećanje nego tijekom ljeta, no potražnja nije tako snažna da ne bi bilo viškova.
Tako Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje u novom mjesečnom izvješću da bi ponuda ove godine trebala porasti za 2,7 milijuna barela dnevno i za 2,1 milijun barela dnevno u 2026. Procjena rasta viša je za 200 tisuća barela nego prije mjesec dana.
A najveća svjetska gospodarstva, američko i kinesko, rastu sporije nego što se očekivalo, stoga je i potražnja za 'crnim zlatom' slabija nego što se procjenjivalo.
Većina azijskih burzi porasla na početku tjedna
Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak porasle, dok je dolar blago oslabio prema košarici valuta jer se ovoga tjedna očekuje smanjenje kamatnih stopa američke središnje banke.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,1 posto.
Pritom su cijene dionica u Indiji i Australiji pale oko 0,2 posto, dok su u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,4 posto. U Japanu se zbog praznika ne radi.
Južnokorejski Kospi indeks dosegnuo je najvišu razinu u povijesti, nakon vijesti da je tamošnja vlada odustala od planiranog povećanja poreza.
Porasla je i većina ostalih burzi u regiji jer se ovoga tjedna očekuje smanjenje kamata američkog Feda za 0,25 postotnih bodova.
Špekulira se da će Fed do kraja godine najmanje još jednom smanjiti cijenu novca jer tržište rada slabi.
Doduše, prostor za rez kamata prilično je sužen jer inflacija posljednjih mjeseci raste, kao posljedica carina koje je nedavno uveo predsjednik SAD-a Donald Trump.
U fokusu ulagača bit će i sjednice niza drugi središnjih banaka. Očekuje se da će ovoga tjedna kamate smanjiti i kanadska središnja banka, dok će japanska, engleska i norveška vjerojatno zadržati kamate na sadašnjim razinama.
Na kineskim se burzama trguje suzdržano jer novi podaci o potrošnji u maloprodaji i industrijskoj proizvodnji u kolovozu pokazuju da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva usporava.
Dolar oslabio, cijene nafte porasle
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala, kao i prošloga tjedna.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,59 bodova, dok je u petak navečer iznosio 97,61 bod.
Pritom je cijena eura skliznula s 1,1735 na 1,1730 dolara.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na japansku, pa je tečaj dolara skliznuo na 147,40 jena, dok je u petak navečer iznosio 147,65 jena.
