MATO BRLOŠIĆ, PREDSJEDNIK POLJOPRIVREDNE KOMORE

Na jesen poskupljuje hrana!

  • Autor: Goran Flauder
  • Zadnja izmjena 25.08.2012 11:33
  • Objavljeno 25.08.2012 u 07:19
suša

suša

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec-Rogulja

Da su poljoprivrednici dobili poticaje u ožujku, za što su molili ministra Tihomira Jakovinu kako bi proljetnu sjetvu obavili dvadesetak dana ranije, danas bi štete od suše bile barem dvadesetak posto manje, rekao je u emisiji 'Karte na stol' Osječke televizije predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mato Brlošić

Budući da se s ministrom nisu uspjeli dogovoriti, pomoć su tražili od premijera Milanovića. Na brojne dopise i pozive na sastanak kako bi mu ukazali na probleme koji bi se mogli dogoditi u poljoprivredi, nisu dobili odgovor, prisjeća se Brlošić. No kada su zbog suše, ali i nepravovremena reagiranja Vlade, problemi eskalirali, premijer i resorni ministar posjetili su istočnu i zapadnu Slavoniju i seljacima pokazali razumijevanje za njihove probleme, ali nisu im ponudili pomoć jer u državnom proračunu za to nema novca. U obilazak slavonskih polja, međutim, nisu pozvali predsjednika HPK-a niti predstavnike županija koje su nadležne za provedbu projekata navodnjavanja.

Vaučerima se mogla smanjiti šteta

'Ministru smo predložili da se, ako nema novca, problem može riješiti vaučerima i vrijednosnim papirima. Kao rok naplate mogao se odrediti, primjerice, 30. rujna i država bi tada novac isplatila našim dobavljačima repromaterijala, a mi bismo sjetvu proveli na vrijeme i imali znatno bolje rezultate i manje štete nego što imamo danas', ogorčen je Brlošić koji zaključuje da Vlada ne vodi dovoljnu brigu o poljoprivredi.

Dolazak premijera Milanovića i ministra Jakovine prije nekoliko dana u Slavoniju pratio je preko televizije.
'Vidio sam da premijer nije znao odgovoriti na pitanja seljaka, dakle u Slavoniju je došao nespreman. Njegovi ga savjetnici nisu uputili u to što je elementarna nepogoda i kakve su njezine posljedice, što ona znači za selo, ruralna područja i obiteljska gospodarstva. Drago nam je što su posjetili Slavoniju, ali njihovim izjavama nismo zadovoljni. Ne može se doći i reći da nemaju novca. Bilo bi mudrije da je premijer pozvao župane i članove komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda te u Zagrebu okupio Vladu, svoje savjetnike i ostale stručnjake kako bi izradili model pomoći selu i poljoprivredi', ustvrdio je Mato Brlošić.

Milijardu godišnje za navodnjavanje!

Predsjednik HPK-a ocjenjuje katastrofalnim što hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije dostigla razinu otprije dvadeset godina. Suše se pojavljuju sve učestalije posljednjih godina, a Hrvatska nema izgrađene sustave za navodnjavanje i odvodnju te obranu od elementarnih nepogoda. Zbog toga trpe ne samo seljaci, nego i građani koji će zbog slabijeg uroda poljoprivrednih proizvoda već najesen kupovati skuplju hranu.

Brlošić ističe da poljoprivredna proizvodnja nije jeftina i navodi primjer Švicarske, gdje po hektaru obradive površine ulažu dvadesetak tisuća eura, dok se kod nas ulaže manje od tisuću eura. Smatra i da velike sustave u poljoprivredi mora graditi država, kao što gradi željezničku i cestovnu infrastrukturu.'Daj Bože da smo akumulacijskih jezera izgradili toliko koliko imamo kilometara autocesta. Hrana je strateški proizvod i samo će država koja sama proizvodi vlastitu hranu moći živjeti u blagostanju. Budemo li je morali uvoziti, proći ćemo kao s naftom koju plaćamo sve skuplje.' Brlošić drži da će država morati ulagati više od milijarde kuna godišnje u projekte navodnjavanja, jer 600 milijuna kuna, koliko Vlada planira, neće biti dovoljno. Najavljuje i još jednu elementarnu nepogodu o kojoj se još javno ne priča puno – stočarstvo!
'Iznimno je niska otkupna cijena mlijeka, prasaca, pada cijena svinjetine… A kada hrana poskupi, meso u pravilu pojeftini. U nemogućnosti ishrane životinja stočari se odlučuju povećani broj grla dati na klanje, pa dolazi do pritiska većih količina mesa na tržištu. To kratkoročno ruši cijenu mesa, ali nakon godinu, dvije u stočarstvu više nema podmlatka i stočni fond se urušava. Junica koju je seljak danas prisiljen prodati za četiri-pet tisuća kuna, za dvije godine kada možda bude imao hrane, stajat će 15-ak tisuća kuna', upozorava predsjednik HPK i Vladi predlaže da financijskom injekcijom ili osiguranjem dodatnih količina hrane u robnim zalihama intervenira na tržištu kako bi, bude li cijena hrane rasla, osigurala stočarima hranu po prihvatljivim cijenama.

'Vlada bi mogla pomoći i time da ljudima omogući isplatu sredstava po litri ili kilogramu proizvedenog mlijeka, kako bi sami mogli kupiti hranu. Nama je sada nužan jedan brod soje ili suncokretove sačme, dok se na svjetskom tržištu još može jeftino kupiti, jer od silaže što su je ljudi skidali s polja neće biti kruha.'

Bez izvoza nemamo šanse

Brlošić upozorava da o padu proizvodnje mlijeka govore i statistički podaci. 'Tisuće OPG-a prekinuli su s predajom mlijeka otkupljivačima i taj se trend nastavlja. Moglo bi se dogoditi da će mlijeko proizvoditi manji broj preostalih farmi, što će biti količinski dostatno možda samo za potrebe Zagreba. Politika ne bi smjela dozvoliti takav rasplet. Ta litra mlijeka mogla bi se proizvoditi i s gubitkom, ako ga država bude pokrivala, jer u toj je proizvodnji zaposleno mnoštvo ljudi, oni kupuju poljoprivrednu mehanizaciju i troše gorivo, mnogi žive od poljoprivredne proizvodnje i nisu državi teret. A novca će nam trebati i za uvoz mlijeka. Mi nemamo šanse ako toliko ne osnažimo našu poljoprivredu da ona proizvodi i za izvoz, jer jedino nam to jačmi dostatnost i za svoje potrebe. Zadovoljimo li se time da imamo samo za vlastite potrebe, unaprijed smo izgubili bitku', zaključuje Mato Brlošić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi