ZAKON O RADU

Na godišnji odmor najmanje četiri tjedna

05.01.2009 u 12:31

Bionic
Reading

Za neiskorištene dane godišnjeg odmora poslodavac će morati radniku platiti naknadu. Sindikati drže kako rad na određeno ne smije trajati duže od jedne godine, a kamoli tri koliko je sada

U procesu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s EU-ovom pravnom stečevinom prijedlog novog zakona o radu upućen je krajem prosinca u saborsku proceduru. Na dnevnom redu trebao bi se naći u drugoj polovici siječnja, do kada, među ostalim, i socijalni partneri imaju vremena usuglasiti sve one odredbe koje su se pokazale spornima, piše Slobodna Dalmacija.

Iako se novim odredbama godišnji odmor s 18 radnih dana produljuje na puna četiri tjedna, za neiskorištene dane godišnjeg odmora poslodavac mora, pak, radniku isplatiti naknadu te se prekovremeni rad s deset sati smanjuje na maksimalno osam. Sindikati kažu da zakon i u takvom obliku uvodi daljnju nesigurnost za hrvatske radnike.

Kao odredbe o kojima valja još razgovarati i pregovarati predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević izdvaja tjedni raspored, preraspodjelu radnog vremena, zatim mogućnost proširivanja kolektivnih ugovora te uređivanje rada na određeno vrijeme.

'Vlada trenutačno predlaže da o tjednom rasporedu odlučuje poslodavac, s čime se slažemo, ali samo kada je u pitanju rad u smjenama, te da se raspored odredi najmanje sedam dana unaprijed', ističe Knežević te dodaje kako je upitna i preraspodjela radnog vremena. Radi se, naime, o odredbi prema kojoj se, u zanimanjima uglavnom vezanima uz turizam, može odrediti da se u jednom dijelu godine radi duže, a u drugom kraće. Suglasnost za to, prema novom zakonu, treba tražiti kod inspektora rada.

'Do sada je taj sistem bio reguliran ili kolektivnim ugovorom ili u dogovoru s radničkim vijećem, a kao posljednja mogućnost tražila se suglasnost inspektora rada', pojašnjava Knežević te ističe kako je loš izbor svaliti sve na leđa inspektora u situaciji kada inspektora nedostaje. Što se kolektivnog ugovora tiče i mogućnosti proširenja na sve zaposlene u nekoj djelatnosti, a kakvih je do sada napravljeno ukupno šest, Vlada predlaže da se proširenje ne tiče onih tvrtki u kojima već postoji kolektivni ugovor.

'Smatramo da je to neprihvatljivo, jer se na takav način radnici stavljaju u još nepovoljniji položaj', kaže Knežević.