PAVIĆEVA REFORMA

Može li ovih osam mjera osigurati dostojanstvene mirovine?

18.09.2018 u 19:18

Bionic
Reading

Nakon dugotrajnih priprema ministar Marko Pavić trebao je u utorak uputiti u javnu raspravu set zakona o mirovinskoj reformi. Unatoč brojnim kritikama, ministar nije odstupio od najavljenih reformskih rješenja koja se tiču produljenja radnog vijeka, smanjenja mirovinskih prava za prijevremeno umirovljenje i dodatka na mirovinu za nove umirovljenike

Tportal je izdvojio osam glavnih reformskih mjera koje bi, prema najavama vladajućih, trebale osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava i primjerenost mirovina.

Riječ je većinom o restriktivnim mjerama kojima se smanjuju prava za buduće umirovljenike i otežavaju kriteriji za odlazak u mirovinu.

1. Mirovinski dodatak i novim umirovljenicima, ali pod jednim uvjetom

Pravo na dodatak od 27 posto dobivaju i novi umirovljenici po istim pravilima kao što vrijede sada. To znači da će svi građani koji su obavezno uključeni u drugi stup kapitalizirane mirovinske štednje, a riječ je o rođenima 1962. godine i mlađima, moći birati hoće li im se u trenutku umirovljenja mirovina isplaćivati iz oba stupa ili će svoju kapitaliziranu štednju prebaciti u prvi stup (generacijska solidarnost) te tako ostvariti pravo na dodatak od 27 posto.

Prema procjenama, oko 97 posto osiguranika vratit će se u prvi stup jer će im dodatak osigurati veću mirovinu. Kombinirana mirovina iz prvog i drugog stupa isplatit će se samo onima s izrazito visokim plaćama (17.000 kuna i više).

Kritičari tvrde da ovakvim rješenjem drugi mirovinski stup postaje besmislen.

2. Povećanje uplata za drugi mirovinski stup

U cilju jačanja drugog mirovinskog stupa predlaže se povećanje stope doprinosa za 0,5 postotnih bodova svake druge godine. Tako bi se od 2020. godine stopa doprinosa za drugi stup povećala na 5,5 posto, a od 2022. na šest posto. Istovremeno bi se u istom iznosu smanjila stopa izdvajanja za prvi mirovinski stup. Osim povećanja uplata, planira se proširenje mogućnosti ulaganja za obvezne mirovinske fondove u smjeru lakšeg ulaganja u infrastrukturne projekte u Hrvatskoj te ublažavanja ograničenja ulaganja u strane dionice.

3. Ubrzano produljenje radnog vijeka i izjednačavanja uvjeta za žene i muškarce

Produljenje radnog vijeka zahvatit će sve rođene 1964. i kasnije te će za punu starosnu mirovinu morati raditi do navršene 67. godine. Paralelno s produljenjem radnog vijeka, ubrzat će se izjednačavanje uvjeta za žene i muškarce pa će već 2031. godine za punu starosnu mirovinu svi morati raditi do 67. godine.

Prilagodba na duži radni vijek trajat će narednih 13 godina. Od iduće godine dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene povećavat će se četiri, umjesto tri mjeseca godišnje, te će 2027. godine i žene odlaziti u mirovinu sa 65 godina života. Od 2028. godine počinje novo prijelazno razdoblje za žene i muškarce te će im se dob za odlazak u mirovinu godišnje podizati šest mjeseci dok se 2031. ne dosegne zacrtanih 67 godina života.

  • +9
Ministar Pavić nije odstupio od najavljenih reformskih rješenja Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

U konačnici, restriktivne promjene će najoštrije pogoditi žene koje sada odlaze u punu starosnu mirovinu sa 62 godine, a već za 13 godina (2031.) morat će raditi do 67. godine života.

Kritičari ističu da Hrvatska ovako restriktivnim rješenjem ulazi u europski vrh po duljini radnog vijeka s nekoliko razvijenih zemalja, a istovremeno je po očekivanom životnom vijeku na samom dnu europske ljestvice. Također, upozoravaju da postoje brojna radna mjesta koja nisu prilagođena za rad u tako visokoj životnoj dobi.

4. Strože kažnjavanje prijevremenog umirovljenja

Umjesto važećih umanjenja za prijevremeni odlazak u mirovinu, što ovise o godinama staža, planira se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.

To znači da će se svima koji odluče ići u prijevremenu mirovinu s minimalno 35 godina staža oduzimati isto, 0,34 posto po mjesecu, odnosno 4,08 posto po godini ranijeg umirovljenja.

Maksimalno umanjenje za osobu koja pet godina ranije odlazi u mirovinu iznosit će 20,4 posto.

5. Upola manje radnih mjesta s beneficiranim stažem

Zaoštravaju se i pravila koja reguliraju tzv. beneficirani staž. Trenutno se beneficije priznaju za 95 radnih mjesta (11 zanimanja), a koristi ih 25.000 osiguranika. Ubuduće će se broj radnih mjesta smanjiti na 52 (zbog brisanja nepostojećih radnih mjesta), a broj zanimanja povećat se jer će beneficirani staž dobiti kabinski djelatnici u zrakoplovima.

Po novim pravilima, staž s povećanim trajanjem priznavat će se za poslove na kojima se kod više od 50 posto radnika očekuju bolesti uzrokovane uvjetima rada, unatoč poduzetim mjerama zaštite na radu.

  • +7
Sindikati su najavili prosvjede zbog mirovinske reforme Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

6. Oštriji uvjeti za mlade umirovljenike s punim stažem

Pavićevom reformom ukidaju se i pogodnosti za kategoriju dugogodišnjih osiguranika, koja se odnosi na osobe koje su vrlo mlade ušle u svijet rada. Prema postojećim pravilima, osobe koje su stekle 41 godinu mirovinskog staža (uključujući beneficirani staž) s navršenih 60 godina života mogu ići u punu starosnu mirovinu, a ako nastave raditi, dobivaju povećanje od 0,15 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu.

Po novim pravilima, u mirovinu će moći ići s navršenom 61 godinom života (od 2027. sa 62 godine) i 41 godinom efektivnog staža (bez uvećanja za beneficirani staž), a povećanje od 0,15 posto se ukida.

Kritičari ističu da je ova mjera u direktnoj suprotnosti s proklamiranim načelom dužeg ostanka u svijetu rada.

7. Veće mogućnosti rada uz mirovinu

Novim rješenjima nastoji se stimulirati rad nakon umirovljenja. Trenutno samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do četiri sata temeljem ugovora o radu, a od iduće godine moći će to raditi i korisnici prijevremene mirovine.

Olakšava se nastavak radnog vijeka i za umirovljene vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe koje će ubuduće moći birati – do četiri sata rada i puna mirovina ili rad s punim radnim vremenom i isplata 50 posto umanjene mirovine.

8. Povećanje najniže mirovine

Među nizom restriktivnih mjera našla se i jedna afirmativna. Riječ je o povećanju najniže mirovine za tri posto od 1. siječnja 2019. godine. Predlaže se da najniža mirovina iznosi 100 posto aktualne vrijednosti mirovina po godini staža, čime se poboljšava donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, a ovisno o broju punih godina staža.

Trenutno je najniža mirovina za 15 godina staža 929,10 kuna, za 30 godina 1858,20 kuna te za 40 godina 2477,60 kuna.

Po novome, najniža mirovina za 15 godina staža iznosila bi 984 kuna, za 30 godina 1914 kuna, a za 40 godina staža 2552 kune.