BANKOMAT ZA VLAST

Može kredit? HBOR: Nema problema!

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 20.04.2015 15:46
  • Objavljeno 20.04.2015 u 15:46
HBOR

HBOR

Izvor: Pixsell / Autor: Željko Lukunić

Hrvatska banka za obnovu i razvitak u prošloj je godini ostvarila dobit od 169,2 milijuna kuna, 10,6 posto manje nego 2013., vidljivo je iz financijskog izvješća upućenog Hrvatskom Saboru. Uz pad dobiti, u prošloj godini HBOR bilježi i smanjenje kreditne aktivnosti na što upućuje pad ukupnih prihoda za 6,6 posto (na 918 milijuna) i smanjenje vrijednosti ukupnih bruto kredita za jedan posto (na 24,7 milijardi kuna)

Pad ključnih prihoda, onih od kamata za odobrene kredite za pet posto, u HBOR-u tumače mjerama sniženja kamatnih stopa, nižim prinosima na slobodna sredstva i slabijom naplatom kamata uslijed provedbe restrukturiranja kredita i predstečajnih nagodbi.

Upravo je smanjenje kreditne aktivnosti bio glavni razlog za nezadovoljstvo Vlade koje je kulminiralo smjenom Vladimira Kristijana s čelnog mjesta HBOR-a.

Glavni Kristijanov grijesi, prema riječima ministra financija Boris Lalovca, bili su komercijaliziranje poslova HBOR-a, sporost u obradi predmeta te činjenica da mali poduzetnici nisu mogli dobiti kredite.

Drugim riječima, Kristijan je prema shvaćanju vladajućih imao prečvrste kriterije u odobravanju kredita. Novi čelni čovjek HBOR-a, kojeg je Vlada postavila nakon smjene dugogodišnjeg čelnika Antona Kovačeva, najviše se opirao dijeljenju kredita malim tvrtkama i kompanijama u problemima bez odgovarajuću kreditne sposobnosti.

Inače, krediti za mala i srednja poduzeća HBOR odobrava putem kredita poslovnih banaka, ali u posljednje vrijeme sve više i kroz izravne posudbe. Za razliku od kredita plasiranih posredstvom banka za koje HBOR ne preuzima izravni kreditni rizik, u slučaju direktno odobrenih kredita rizik je u potpunosti u rukama HBOR-a.

Zbog nespremnosti poslovnih banaka da povećaju svoju izloženost rizičnijim dužnicima, HBOR u posljednje vrijeme sve više rizika preuzima na sebe odobravajući direktne kredite. Njihov udjel u zadnje tri godine povećao se sa 24 na 44 posto. Problem je što takvi krediti ne prolaze stroge bankarske procedure i podložniji su političkoj arbitraži.

Tijekom 2014. HBOR je odobrio 886 kredita u ukupnom iznosu 5,1 milijardu kuna od čega 2,9 milijardi kuna putem poslovnih banaka, a 2,2 milijarde kuna izravno. Na nekoliko upita tportala koliko su izravno odobrili kredita i o kojim tvrtkama se radi, iz HBOR-a nismo dobili odgovor.

U HBOR-u pak u izvještaju o poslovanju, ističu da su na povećanje direktnog kreditiranja bili prisiljeni jer poslovne banke, u uvjetima visoke likvidnosti i postroženih kriterija upravljanja rizicima, dobre projekte kreditiraju iz vlastitih sredstava, a ne iz izvora HBOR-a.

Iako podaci o nenaplativim kreditima pokazuju da je njihov udjel u HBOR-u niži nego kod poslovnih banaka, javnost ima pravo posumnjati u njihovu pouzdanost budući da HBOR nije pod nadzorom HNB-a kao druge poslovne banke


Prema podacima iz financijskog izvješća, rezervacije za problematične kredite u 2014. u HBOR-u iznosile su 104 milijuna kuna i bile su niže za 44 milijuna kuna nego 2013. Međutim, indikativno je da su rezervacije za kredite odobrene direktno povećane za 226 milijuna kuna dok su rezervacije za kredite odobrene putem banka smanjene za 102 milijuna kuna.

Stoga je razumljivo Kristijanovo protivljenje daljnjem labavljenju kreditne politike i povećanje izravnog kreditiranja.

Europska komisija: Stavite HBOR hitno pod nadzor po uzoru na njemački kwF

Na specifičnu ulogu HBOR-a i potencijalne rizike koji proizlaze iz direktno odobrenih kredita upozorava i Europska komisija u svojem nedavnom izvješću o makroekonomskim neravnotežama za Hrvatsku. Za EK je neprihvatljivo da HBOR kao razvojna banka ne podliježe bonitetnom nadzoru od strane HNB-a. Taj nedostatak pokazuje da Hrvatska ne primjenjuje najbolju praksu koja vrijedi u EU-u. U Njemačkoj, na primjer, razvojna banka KfW podliježe bonitetnom nadzoru njemačkih nadzornih tijela (BaFin i Bundesbanke) i za svoje neposredne posudbe i posredne kreditne aktivnosti, ističe se u izvješću EK. Prema novoj metodologiji praćenja javnog duga u dug opće države uključene su i obveze HBOR-a što je utjecalo na porast duga države u visini od 4,4 posto BDP-a. Uz bolji nadzor, komisija predlaže i kvalitetnije upravljanje HBOR-om. 'S obzirom na nezanemarivu odgovornost koju HBOR predstavlja za javne financije, važno je da se HBOR-ovo poslovanje temelji na jakim principima korporativnog upravljanja, operativnoj neovisnosti i visokom stupnju transparentnosti', ističe se u izvješću. A upravo je političko kadroviranje Milanovićeve vlade u slučaju HBOR-a prst u oko preporukama Europske komisije.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!