SLABI IZGLEDI

MMF: Hrvatsku očekuje spor oporavak

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 15.11.2010 21:55
  • Objavljeno 15.11.2010 u 16:53
Jadranka Kosor i izaslanstvo MMF-a

Jadranka Kosor i izaslanstvo MMF-a

Izvor: Pixsell / Autor: Žarko Bašić

Misija Međunarodnog monetarnog fonda upozorava da oporavak hrvatskog gospodarstva kasni više nego što je prethodno bilo očekivano, predviđa da će se u ovoj godini BDP smanjiti za gotovo 2 posto, za 2011. očekuje prigušeni rast od oko 1,5 posto, te ističe kako su hrvatskom gospodarstvu potrebne dalekosežne reforme kako bi se njeni slabi makroekonomski izgledi poboljšali tijekom srednjoročnog razdoblja

Očekuje da će nezaposlenost ostati povišena tijekom 2011., a namjera hrvatskih vlasti da zadrže proračunske rashode nepromijenjenima zahtijeva sporazum i zakonske propise za zamrzavanje rasta plaća i mirovina, te otklanjanje novih pritisaka na potrošnju, navodi se u završnoj izjavi Misije MMF-a nakon njenog prošlotjednog posjeta Hrvatskoj koja je objavljena na web stranicama Hrvatske narodne banke.

Strukturne slabosti, koje se ogledaju u niskoj konkurentnosti i visokim strukturnim proračunskim manjkovima, vjerojatno će donijeti produženo razdoblje sporog rasta i rasta duga, napominje se u zaključnoj izjavi.

Članovi Misije ističu kako je potrebna potpuna i brza provedba strukturnih reformi navedenih Programu gospodarskog oporavka, koji predstavlja hvalevrijedan napor za utvrđivanje temeljnih strukturnih slabosti i učinkovito navodi mnoge potrebne reforme.

Određeno politikom stabilnog tečaja, koja je odraz visokih razina euroizacije i inozemnog duga, potrebno poboljšanje konkurentnosti može biti ostvareno samo putem unutarnje prilagodbe, smatraju u MMF-u navodeći da to podrazumijeva održavanje inflacije i/ili rasta plaća u odnosu na produktivnost na razini nižoj od one u trgovinskim partnerima tijekom dužeg razdoblja.

Da bi se ostvarila prilagodba cijena i troškova, potrebne su komplementarne i makroekonomski-kritične reforme na tržištu rada, javnoj upravi, mirovinama, sustavu zdravstva i privatizaciji.

Ističe se kako treba povećati povjerenje investitora, osigurati održivost rashoda za mirovine i zdravstvo, racionalizirati i poboljšati učinkovitost javnog sektora, povećati fleksibilnost na tržištu rada, poboljšati okvire fiskalne politike.

Mjere za osiguravanje održivosti mirovinskog sustava, uključujući postupno usklađivanje mirovina koje su dane pod različitim uvjetima, i daljnja racionalizacija mreže bolnica bit će bitni.

Potrebno je ubrzati reforme za smanjenje zaposlenih u javnom sektoru i smanjenje subvencija poduzećima. Nestrateška poduzeća u kojima država ima manjinski ili većinski udio potrebno je privatizirati.

Osvrćući se na neposredne izgleda iz MMF-a očekuju spor oporavak uz slabe izglede u srednjoročnom razdoblju.

Oporavak kasni više nego što je prethodno bilo očekivano. Članovi Misije predviđaju da će se u 2010. BDP smanjiti za gotovo 2 posto, premda se čini da se dinamika njegova smanjenja ublažava u drugoj polovini godine potaknuta signalima o poboljšanju raspoloženja potrošača i blagim oporavkom rasta kredita. Realni izvoz je i nadalje slab, što je odraz niske konkurentnosti i uske izvozne baze.

Hrvatska je zbog toga jedna od tek nekoliko zemalja među zemljama usporedivih značajki u kojima proizvodnja nastavlja padati i u 2010. Povratak pozitivnog ali prigušenog rasta je vjerojatan u 2011. u kojoj bi rast trebao dosegnuti oko 1,5 posto.

Očekuje se da će nezaposlenost ostati povišena tijekom 2011., nakon čega će uslijediti njezin kontinuiran ali spor pad.

Manjak na tekućem računu platne smanjit će se na oko 2,75 posto BDP-a u 2010, no, u 2011. porasti će na gotovo 4 posto BDP-a zbog porasta uvoza. Potrebe za inozemnim financiranjem su i u kratkoročnom razdoblju velike, što je u najvećoj mjeri odraz otplate dugova u sektoru poduzeća i inozemnog duga od gotovo 100 posto BDP-a.

Upozorava se da su negativni rizici za gospodarske izglede znatni. Povezani su s potrebom velikog inozemnog financiranja i dinamikom smanjivanja financijske poluge privatnog sektora. Uz to, zakašnjela fiskalna konsolidacija može dovesti do veće premije rizika i većih troškova zaduživanja javnog i privatnog sektora.

Na području fiskalne politike potrebne su snažnije mjere kako bi se obrnuo trend rasta javnog duga.

Pritom se ocjenjuje da mjere najavljene u sklopu rebalansa proračuna nisu postigle ono što je bilo potrebno da bi se spriječilo pogoršavanje fiskalne pozicije u 2010. Predviđa se da će proračunski manjak dosegnuti 5,4 posto BDP-a u 2010. i da će manjak šireg javnog sektora biti veći od 6 posto BDP-a (uključujući HBOR i HAC).

Rebalansom proračuna nisu obuhvaćane rashodne mjere predviđene u Programu gospodarskog oporavka i rashodi nisu zadržani zamrznutima zbog zabrinutosti oko socijalnog učinka. Predviđa se rast duga javnog sektora na 40 posto BDP-a ili oko 55 posto BDP-a uključujući javna jamstva

Zamrzavanje rashoda predviđeno u proračunu za 2011. zahtijeva dodatne ex ante fiskalne mjere vrijedne oko 0,7 posto BDP-a, uključujući zamrzavanje rasta plaća i mirovina. Upozorava se da bi do dodatnog porasta proračunskog manjka moglo doći zbog sporijeg od očekivanog oporavka i više od proračunom predviđene potrošnje za aktivirana jamstva brodogradilištima

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi