na ledu

Ministri financija eurozone utrli put reformi fonda za pomoć zaduženim članicama

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 01.12.2020 18:41
  • Objavljeno 01.12.2020 u 18:41
Bruxelles

Bruxelles

Izvor: EPA / Autor: OLIVIER HOSLET

Europski ministri financija postigli su dogovor o ključnim reformama europskog mehanizma za pomoć zaduženim zemljama eurozone, koje su bile na ledu gotovo godinu dana zbog otpora Italije i pandemije koronavirusa

Izmjenama će se poboljšati skup alata kojima raspolaže Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) i povećat će se njegove ovlasti za nadzor zemalja u poteškoćama.

ESM-u će se također omogućiti da posuđuje novac fondu za likvidaciju banaka u eurozoni, koji financiraju same banke, u slučaju da njegovi izvori presuše u eventualnoj većoj bankovnoj krizi. Odluka će stupiti na snagu 2022., dvije godine prije nego je planirano.

„Neke odluke, posebice na EU razini, zvuče toliko tehnički da je isprva teško dokučiti njihovo političko značenje”, rekao je njemački ministar financija Olaf Scholz nakon sastanka održanog u ponedjeljak na internetu.

Takva je odluka i dogovor o ESM-u, dodao je i pojasnio: „Reforma ESM-a jača euro i cijeli europski bankovni sektor”.

Uvjetovana pomoć

Uspostavljen 2012., na vrhuncu dužničke krize u eurozoni, ESM je pomogao da se spriječi bankrot zemalja poput Grčke, objašnjava AFP.

Fond daje zajmove po povoljnim uvjetima zemljama članicama eurozone koje zauzvrat moraju poboljšati konkurentnost i konsolidirati javne financije.

Maksimalni kreditni potencijal fonda iznosi 500 milijardi eura.

Financijska pomoć dodjeljuje se uz stroge uvjete i samo ako je ugrožena financijska stabilnost eurozone u cjelini i financijska stabilnost zemalja članica.

ESM pribavlja novac izdavanjem instrumenata na tržištima novca, te srednjoročnim i dugoročnim dugom, s rokovima dospijećem do 30 godina, a može sklapati i sporazume sa članovima i financijskim institucijama.

Ima ukupni upisani kapital od skoro 702 milijarde eura. Od tog iznosa uplaćeni kapital zemalja europodručja iznosi 80 milijardi eura a ostatak čini kapital koji se uplaćuje na poziv.

Točke spora

Premda je načelni dogovor o reformi ESM-a eurozona postigla prije gotovo godinu dana, prvo ga je opstruirala Italija, iz unutarnjopolitičkih razloga, a potom je rasprava stavljena na led zbog pandemije koronavirusa.

Dogovor otvara put pregovorima o spornijim elementima bankovne unije, kao što je europski mehanizam osiguranja depozita.

Mehanizam bi trebao spriječiti navalu na bankovne šaltere europskim jamstvom vlasnicima bankovnih depozita da će im u slučaju problema biti isplaćeno do 100 tisuća eura, bez obzira na to u kojoj zemlji EU-a žive.

„Ovo je ključni korak na našem putu prema jačanju bankovne unije i važna je nadopuna našim naporima u potpori gospodarskom oporavku”, istaknuo je predsjednik euroskupine, irski ministar finacija Paschal Donohoe.

Vlade zemalja eurozone potpisat će izmijenjenu verziju Ugovora o ESM-u u siječnju, a potom će je tijekom godine ratificirati parlamenti zemalja članica. Na snagu bi trebala stupiti prije kraja 2021.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!