Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić naveo je u srijedu u Saboru kako se broj obrta posljednjih 10 godina povećao za 86,48 posto te da izmjenama Zakona o obrtu obrtnici dobivaju jaču zakonodavnu podršku kako bi se prilagodili suvremenim tržišnim zahtjevima
"Obrtništvo i malo i srednje poduzetništvo reprezentativni su dio ukupnog dijela hrvatskog gospodarstva, kontinuirano bilježimo višegodišnje pozitivne trendove u pogledu kretanja broja aktivnih obrta, ali i broja osoba koje rade u obrtima", kazao je državni tajnik predstavljajući zastupnicima izmjene predmetnog zakona.
Prema podacima koje je naveo, broj obrta povećao se za 86,48 posto u posljednjih 10 godina. Tako ih je na dan 31. prosinca 2016. godina bilo 75.319, a 17. svibnja ove godine 140.458. U istom razdoblju povećao se i broj osoba koje rade u obrtima sa 175.441 na 247.084.
Kao ključne novosti zakonskih izmjena Milatić je istaknuo rasterećenje obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka , modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.
vezane vijesti
Zakonom se regulira i Majstorska škola kao javna ustanova za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, pa tako i jedinica lokalne i regionalne samouprave. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj, rekao je Milatić.
Uvođenjem instituta obiteljskog obrta, u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, dodatno će se stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavak obavljanja istog kao tradicije u obitelji. Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita. Time će se olakšati postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka, što često predstavlja problem jer nije moguće u datom trenutku pronaći odgovarajuću osobu putem koje bi nastavili s obavljanjem obrta. Oni sa završenom strukovnom školom majstorski ispit će moći položiti odmah, a oni bez strukovnog obrazovanja nakon dvije godine iskustva, pojasnio je državni tajnik.
Izmjenama se obrtnicima omogućuje i nastavak rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu bez obustave isplate mirovine, no zastupnici i oporbe i vladajućih upozorili su da obrtnici i dalje nisu izjednačeni s radnicima u drugim djelatnostima koji odlaze u mirovinu jer nemaju mogućnost prava na smanjeni opseg rada uz punu mirovinu, nego samo na polovicu.
"Treba raditi na tome da ministarstvo zaduženo za mirovine dođe u situaciju da oslobodi cijelu mirovinu što se tiče obrta. Naše ministarstvo je predlagalo to, no njihovo je obrazloženje isključivo u financijskom smislu da trenutno nemaju kapaciteta za to", rekao je državni tajnik.
Ograničenje na 16 radnih nedjelja različito pogađa velike trgovačke lance i male obiteljske obrte
Tijekom rasprave zastupnici su otvorili i pitanje zabrane rada nedjeljom, upozorivši da ograničenje na 16 radnih nedjelja različito pogađa velike trgovačke lance i male obiteljske obrte s jednom trgovinom.
"Kako ćete reći malom obiteljskom trgovačkom društvu ili d.o.o.-u da ne može raditi nedjeljom, a da obrt može, jer će on reći da je i njegovo obiteljsko, ali se ne zove obrt. Moramo voditi računa o jednakopravnosti i ustavnosti i mislimo da se ovaj sustav pokazao dobrim", odgovorio je državni tajnik.
Rasprava se vodila i o smanjenju komorskog doprinosa HOK-u.
"Od 558 primjedaba (u javnom savjetovanju), 550 je bilo na temu komorskog doprinosa i njegova ukidanja, no mi mislimo da ga se ne može tek tako ukinuti jer bismo urušili jedan sustav, posebno u malim sredinama gdje Komora radi vrhunske stvari. Problem je u velikim sredinama gdje je velik broj obrta pa mogu reći da ne dobivaju adekvatnu vrijednost za ono što plaćaju, ali sama poruka da smo doprinos smanjili će biti jasan znak da se moraju dodatno angažirati i da bolje rade", rekao je državni tajnik Milatić.
Smanjili ste komorski doprinos za tri eura, za jednu kavu mjesečno, konstatirao je IDS-ov Dalibor Paus, ocijenivši kako se radi samo o političkom marketingu Vlade da radi na smanjenju parafiskalnih nameta.
"Kamen po kamen palača, zrno po zrno pogača, 3,6 milijuna (eura) je to, ako mislite da to nisu neki novci, ja mislim da jesu", odgovorio je Milatić.
