Projekti izgradnje megafarmi pilića digli su Hrvatsku na noge. U Sisku su građani jasno rekli ne, ali val nezadovoljstva tu ne staje. Nakon Siska, otpor se širi i dalje.

Pet kilometara od centra svijeta smjestila se Apatija. Mjesto je to sa 100-ak mještana koji strahuju kakvu budućnost za njihovo selo donosi izgradnja farme pilića. Farmom koja će se prostirati na gotovo 30 hektara nisu oduševljeni ni u mjesnom odboru. Ni 20 kilometara dalje je slična situacija. Farma je na korak do otvaranja u Legradu.

O tome donose li ovakvi projekti razvoj ili će ugušiti domaće proizvođače je reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem. Mikić je upitao ministra tko u konačnici odlučuje i daje zeleno svjetlo za ovakve projekte.

'Rekao bih da ne postoji jedna konačna odluka. Jasno su propisane nadležnosti i zato sam baš napravio okrugli stol u ožujku u Sisku. Jedinice lokalne samouprave su te koje donose svoje prostorne planove, izravno odgovaraju svojim građanima, odlučuju u njima što može, što ne može i daju zeleno svjetlo. To je potpuno jasno', rekao je Vlajčić.

Na pitanje koliko se ovakvih megafarmi planira graditi u Hrvatskoj, ministar je rekao da se, prema informacijama iz medija nakon prosvjeda, govori o 24 megafarme u tri županije - Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj. 'No, informacije koje smo imali ranije bile su da su investicije planirane u Sisačko-moslavačkoj županiji. Dakle, nemamo još sve konkretne podatke', dodao je.

Upitan je kako je moguće da kao ministar poljoprivrede ne zna za takve megaprojekte u svojem resoru. 'Dakle, komunicirali smo već ranije. Kada otvarate farmu krava, na primjer, ne tražite dozvolu ministra poljoprivrede. Rješavate imovinsko-pravne odnose i realizirate svoju investiciju', rekao je Vlajčić za Dnevnik Nove TV.

Dodao je da se građani s pravom pitaju što se događa te da se trebaju obratiti svojim načelnicima i gradonačelnicima jer jedinice lokalne samouprave propisuju što je na njihovu području dopušteno, a što nije. 'Tu očekujemo potpunu odgovornost od njih', poručio je ministar.

Na pitanje treba li zakonski nešto mijenjati kako bi i Ministarstvo bilo upućeno u takve projekte, Vlajčić je ponovio da svaka jedinica lokalne samouprave može propisati udaljenost farmi od naseljenih područja i je li takva farma uopće dopuštena. 'Predlažem da onda u okviru toga u prostornim planovima propišu koliko žele, svatko na svom području', rekao je.

'Nemojmo držati svaj jaja u istoj košari'

Govoreći o tome okreće li Hrvatska ovakvim farmama leđa malim poljoprivrednicima, Vlajčić je rekao da se s tim ne slaže. Istaknuo je da je Hrvatska poljoprivredna komora bila posebno kritična zbog tradicionalnog uzgoja i najmanje 250 peradara na tim područjima. Smatra da Europa, kroz Zeleni plan, govori kako treba napuštati ovakve megainvesticije.

'Ja od početka to komuniciram puno jednostavnije - nemojmo držati sva jaja u istoj košari da nam košara ispadne, razbije se i imamo problem s kompletnom proizvodnjom, s tržištem. Na taj način mislim da ovakve investicije nisu možda prihvatljive, nego trebamo tražiti druge načine', rekao je Vlajčić.

Ipak, ministar poručuje da Hrvatska mora biti otvorena za investicije. 'Hrvatska treba proizvodnju, trebamo ulaganja, ali ne pod svaku cijenu, i to je ključna poruka', rekao je. Na pitanje tko će zaštititi hrvatskog seljaka ako megafarme sruše cijenu na tržištu, Vlajčić je odgovorio da je teško utjecati na tržište, ali da je on taj koji će zaštititi hrvatskog seljaka.

'Jedinstveno smo europsko tržište i teško je utjecati na same poremećaje, no kada se oni dogode, tu je Ministarstvo koje reagira kako bi zaštitilo hrvatskog seljaka', rekao je za Dnevnik Nove TV.

Hrvatska je, rekao je ministar, u peradarstvu samodostatna otprilike 75 do 80 posto. 'Zato baš govorim - trebamo investicije, pozivamo ih - otvorena su vrata svim investitorima, ali ne pod svaku cijenu. Zaštitit ćemo naše stanovništvo, domaće peradare, sve ono što godinama Hrvatska gradi', rekao je Vlajčić.

Odgovor mještana

Mještani iz Apatije okupili su se i u nedjelju navečer te jasno i glasno poručili "ne" mega-farmama pilića. U njihovo ime je na ministrove odgovore reagirala i Kristina Stanko, koja je poručila da od ministra nije čula da je zabrinut zbog mogućnosti da jedan ili dva strana investitora preuzmu cjelokupnu proizvodnju piletine u Hrvatskoj.

"Ne znam je li ministar svjestan toga što će to učiniti našim lokalnim proizvođačima. Sam je rekao da je tu da nas zaštiti, evo pa mi mu ovim putem poručujemo - zaštitite nas! Ono što se događa kod nas nije samo problem lokalne zajednice, problem je na nivou čitave države i od Vas stvarno tražimo konkretne mjere i postupke, a ne samo priče", rekla je.

Postavila je i pitanje što će se dogoditi ako izbije ptičja gripa i bude potrebno usmrtiti sve piliće u krugu od nekoliko kilometara.

Vlajčić je potom ustvrdio da razumije emocije mještana te ponovio da ne podržava investicije pod svaku cijenu. "Nama trebaju investicije, kakav bih ja bio ministar poljoprivrede da ja ne zazivam investicije u Hrvatskoj? Ali ne pod svaku cijenu", odgovorio je.

Dodao je da takve investicije ne smiju utjecati na domaću proizvodnju, domaće peradare, kvalitetu života ljudi, zrak ni kvalitetu vode.

"Tu smo načisto jedan kroz jedan. Kada dođe do bolesti, s raznim programima pomoći i štetama ćemo tu i dalje biti. Tu ne okrećemo leđa nikad našim ljudima kako bismo ih ponovno stavili na nove noge da se proizvodnja nastavi", rekao je ministar Vlajčić.

Za kraj je poručio mještanima da imaju s kim razgovarati.