Ljeto je, turizam cvjeta, doba je godišnjih odmora i opuštanja... No mogla bi nas sustići crna zima ako se sami ne počnemo ponašati odgovornije i štedljivije, procjenjuje splitski energetski stručnjak, ističući kako je sve ono što se trenutno događa poduzetnicima zapravo upozorenje za kućanstva, piše Slobodna Dalmacija.

'Dizanja cijena poduzetnicima idu sukcesivno, pa je HEP tako najprije podigao cijene onima kojima su istekli ugovori. Neki su dobili povećanje još od 1. lipnja dok će drugi dobiti tek 1. kolovoza. HEP ima obvezu samo onima koji su u javnoj usluzi poslati obavijest 30 dana ranije o promjeni cijene kako bi mogli odlučiti hoće li ostati kod njih ili će otići kod nekog drugog. To bi funkcioniralo kad bi bilo drugih, ali njih više nema. Povukli su se s tržišta jer ne mogu nabaviti energiju koju bi prodavali da im to bude isplativo. Uz to, HEP u obavijesti šalje cijenu samo jednog tarifnog elementa - energije, a cijenu mrežarine i naknadu za obnovljive izvore, trošarine i PDV ne spominje. No prava je istina da će računi nekima, što u obavijesti ne vide, rasti za 100 posto', govori Nenad Kurtović te je posljednjih mjeseci napravio precizne izračune koliko su kome, ovisno o kategorijama i razredima potrošnje, narasli računi za struju.

U kućanstvu je, uzimajući u obzir samo višu dnevnu tarifu, od ožujka do srpnja zabilježen rast cijene od 15 posto, ali nekim je poduzetnicima cijena kilovatsata dvostruko, pa i trostruko narasla. Isti je slučaj s državnim institucijama (bolnice, sveučilišta, policija, sudovi, zatvori...), kojima je cijena električne energije od ožujka do srpnja triput otišla gore.

'Ne znam što je bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić imao ispred sebe kad se kreirala ova priča s cijenama, ali burze redovito objavljuju podatke i daju predviđanja za nadolazeći kvartal ili sljedeću godinu. Netko, kome je to bila dužnost, trebao je reći nadležnima u Vladi da će cijene na burzi brzo poludjeti i da to može potrajati. Očito to nisu napravili jer su, umjesto da su s HEP-om ugovorili tržišnu uslugu, izabrali preporučiti državnim institucijama zajamčenu. A riječ je o osjetno većem trošku. Mislim da se zbog načina ugovaranja u tako novougovorenom razdoblju izgubilo oko 430 milijuna kuna, za što u državi nitko nije odgovarao', primjećuje Kurtović, piše Slobodna Dalmacija.

Situacija je, veli, trenutno jako loša, a nitko nas ne uči što treba raditi i kako se pripremiti za dane koji dolaze, iako se dobro zna da hrvatski elektroenergetski sustav prvenstveno ovisi o klimatskim uvjetima - hidroenergiji i vjetru.

'Ako toga imamo, blagostanje je, ako nemamo, loše je. Ranije smo u nedostatku istih ubacivali termoelektrane na plin, koji je bio jeftin, uključujući jeftin uvoz. Sada nemamo hidroenergije i dovoljno vjetra, plin je skup, uvoz još skuplji. Vjerojatno nas čeka poskupljenje struje od 1. listopada za kućanstva, a posebna nepoznanica je hoćemo li tijekom nadolazeće zime imati plina ili ne. Plin se nabavlja sada, pune se skladišta po ekstremno visokim cijenama i to plaća HEP, jer je Vlada dala odobrenje da se zaduži za milijardu eura. No na HEP su natovarili toliko obveza da bi uskoro mogao biti mrtav. Uzeto je toliko kredita da se to više prihodima ne može pokriti', procjenjuje stručni savjetnik udruge Splitski potrošač za područje kupoprodaje električne energije, naglašavajući da je cijena skupog uvoza trenutno isključivo pala na leđa poduzetnika. Oni ginu, a trebalo je, smatra Kurtović, još lani izbalansirati priču i poskupljenje električne energije dijelom prebaciti i na kućanstva kako bi svi zajedno lakše podnijeli teret, piše Slobodna Dalmacija.