BDP po stanovniku i dalje ostaje jedan od ključnih pokazatelja za usporedbu ekonomija. Iako brojke rastu diljem Europe, to ne znači nužno da pojedine zemlje sustižu ili prestižu druge – jer se većina gospodarstava razvija paralelno.

Zato je, ističu analitičari, važnije gledati relativni položaj država nego same brojke, piše Euronews.

Irska preuzima vrh, ali...

Prema projekcijama, Irska bi do 2030. mogla preuzeti prvo mjesto po BDP-u po stanovniku prema paritetu kupovne moći (PPP), prestigavši Luksemburg, koji trenutačno drži vrh.

No stručnjaci upozoravaju da je irski BDP često iskrivljen snažnom prisutnošću multinacionalnih kompanija, pa stvarno stanje gospodarstva možda ne odražava u potpunosti ovu statistiku.

U vrhu ljestvice ostaju i Norveška, Švicarska i Danska, bez većih promjena u odnosu na sadašnje stanje.

Među najvećim europskim gospodarstvima najbolje stoji Njemačka, koja se nalazi oko 12. mjesta, dok Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo zaostaju nekoliko mjesta.

Italija i Španjolska nalaze se još niže, pri čemu je Španjolska najslabije rangirana među velikim ekonomijama.

Hrvatska bi prema paritetu kupovne moći do 2030. trebala ostati na istoj poziciji u odnosu na druge države (debelo ispod prosjeka EU-a), a MMF prognozira da će joj PPP porasti s 51.600 na 64.200 eura po stanovniku. Time se na ljestivici nalazimo tik iza Španjolske i Slovenije (trenutno oko 57.000 eura), a ispred Portugala, Estonije, Mađarske, Slovačke, Turske, Bugarske, Latvije i Grčke.

Kandidati za EU na dnu ljestvice

Na začelju ljestvice nalaze se uglavnom zemlje kandidati za članstvo u EU-u, poput Ukrajine, Kosova i Moldavije.

Iznimka je Turska, koja bi do 2030. mogla biti bolje rangirana od nekih članica EU-a poput Bugarske, Latvije i Grčke.

Razlike između nominalnog BDP-a i onog prilagođenog kupovnoj moći otkrivaju zanimljive obrasce. Zemlje poput Malte, Rumunjske i Poljske imaju veću stvarnu kupovnu moć nego što nominalni podaci sugeriraju.

S druge strane, države poput Estonije, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva imaju slabiji PPP rang u odnosu na nominalne brojke.

Jaz između bogatih i siromašnih i dalje velik

Na vrhu ljestvice razlike su ogromne. Irska i Luksemburg daleko odskaču, dok se ostatak Europe nalazi znatno ispod njih. Unutar EU-a razlike su također značajne – Danska prednjači među ‘ostatkom’ s oko 100.000 dolara po stanovniku, dok je Grčka na dnu s otprilike upola manjim iznosom.

Izvan EU-a situacija je još izraženija: većina zemalja kandidata ostaje ispod 50.000 dolara, a neke i znatno niže.

Ukupna slika ostaje nepromijenjena – zemlje sjeverne i zapadne Europe dominiraju vrhom ljestvice, dok istočni dio kontinenta i države koje tek žele ući u EU i dalje znatno zaostaju.