ZNANJE I PREDRASUDE

Kognitivna pristranost česta je pojava ovih dana. Evo o čemu se radi

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Što su naš kvocijent inteligencije i/ili znanje o određenoj temi niži, veća je naša sklonost za vlastito precjenjivanje i potcjenjivanje drugih

Dozvolite mi malu provokaciju na početku... Baš Vi, koji čitate ovaj tekst, dobro razumijete svijet, zar ne? Imate čvrst i utemeljen stav o covid potvrdama, cijepljenju, objektivnu procjenu Hajdukovih šansi za titulu te stav o HGK, uhljebima, hrvatskim poduzetnicima i sastavu reprezentacije.

Naravno, znate i koji je auto najbolje kupiti, kako se najbolje radi roštilj ili peče vaš omiljeni kolač. U stvari, imate kvalitetno i čvrsto mišljenje o gotovo svemu? Oni koji misle drugačije od Vas, iz mnogo mogućih razloga, baš i nisu u pravu. Dok ovo čitate, vjerojatno se možete složiti s prethodnom rečenicom. Ono što je povod pisanja ovog teksta je činjenica da će se gotovo svaki čitatelj(ica) složiti s tom tvrdnjom, a netko od nas mora biti u krivu. I, što ćemo sad?

Za početak, normalno je ako mislite da razumijete svijet bolje od drugih. Ta se pojava ubraja u jednu od brojnih kognitivnih pristranosti (eng. cognitive bias) i dobro je istražena u psihologiji, a naziva se Dunning-Krugerov efekt: kognitivna pristranost kojom ljudi s ograničenim znanjem u nekom kontekstu precjenjuju svoju kompetenciju i znanje, a potcjenjuju tuđe znanje. Ono što je posebno zanimljivo je sljedeće: što su naš kvocijent inteligencije i/ili znanje o određenoj temi niži, veća je naša sklonost za vlastito precjenjivanje i potcjenjivanje drugih! I naravno, ovo vam sve ima smisla jer se odnosi na druge, a ne na vas...nije li tako?

Spas ili zavjera?

U psihologiji je pristranost potvrde (eng.confirmation bias) poznat mehanizam koji opisuje kako nesvjesno idemo kroz život. Mi, ljudi smo kognitivna i emocionalna bića te nam je važno razumjeti zašto i kako se događaju stvari koje percipiramo u svojoj okolini. Iz tog razloga od davnina razvijamo teorije kojima objašnjavamo očekivane i neočekivane događaje oko nas – od teorije da neko božanstvo baca munje na svijet do toga da se Zemlja vrti oko Sunca. Razvijajući teorije i objašnjenja usklađujemo se sa svojom okolinom, smanjujemo stres i zadobivamo veći osjećaj kontrole nad vanjskim događajima. Ono što je „mali problem“ je da kroz život kročimo gotovo isključivo tražeći potvrdu za uvjerenja koja smo prethodno svjesno ili nesvjesno razvili. Pogledajte na primjer ovu fotografiju – na njoj su bračni par Ugur Sahin i Özlem Türeci, osnivači tvrtke BioN-Tech i izumitelji cjepiva koje mi u narodu zovemo „Fajzer“ zajedno s Ivanom Đikićem, članom Vladinog savjeta.

Ivan Đikić, Ugur Sahin

Ivan Đikić, Ugur Sahin

Izvor: Ostale fotografije / Autor: IBC2, Goethe Sveučilište

E sad, ukoliko vjerujete da svjetske Vlade i njihovi savjetnici vuku poteze u najboljoj želji da pomognu ljudima i da su cjepiva jedan od važnih načina obuzdavanja pandemije, u ovoj slici naći ćete potvrdu tog uvjerenja. Ako pak vjerujete da su cjepiva dio globalne urote da se ovlada čovječanstvom ili da političari i znanstvenici promoviraju cijepljenje zbog vlastitog financijskog interesa, ova slika će za vas značiti potvrdu upravo tog vašeg uvjerenja. Činjenica je samo da su se Ivan Đikić i BioNTech ekipa fotografirali zajedno, sve ostalo je naša interpretacija koju kreiramo na temelju prethodnih uvjerenja. Ono što bi nam svima bilo korisnije je pitati se „Što još može značiti ova činjenica? Što možda propuštam u svom razmišljanju?“ – na taj način bismo možda došli do nekih novih razmišljanja i obogatili svoju, nažalost, vrlo ograničenu percepciju svijeta.

Činjenica vs. interpretacija

Dodatnu, a meni kao treneru komunikacijskih vještina omiljenu, perspektivu pruža aspekt kako možemo komunikacijski interpretirati određenu činjenicu. Uzmite npr. ovotjedno izvješće eskpertnog tijela Vijeća Europe (GRECO) o pomacima u borbi protiv korupcije u RH.

Činjenica je sljedeća: Komisija je lani izdala sedamnaest preporuka Hrvatskoj. Hrvatska je djelomično ispunila osam, a u preostalih devet nije napravljen pomak. Interpretacija: Naslovi u medijima bili su obojani tamnim tonovima, primjerice: „Objavljeno novo europsko izvješće o korupciji u Hrvatskoj, rezultati su porazni” te “GRECO: Hrvatska nije zadovoljila nijednom provedbom preporuke o sprečavanju korupcije”. No, to nije spriječilo Vladin PR Team da s komunikacijske strane okrene situaciju pa smo tako mogli čuti ministra Malenicu kako govori da je jako sretan što je Hrvatska na dobrom putu, da je napredovala u mnogo područja, a posebno, kaže, “može iskazati zadovoljstvo za preporuke koje se odnose na Zakon o sprječavanju sukoba interesa, gdje je plenarna skupština GRECO-a utvrdila da su preporuke djelomično ispunjene, odnosno da se ide u smjeru ispunjenja s obzirom da u tom trenutku zakon još nije bio izglasan u Hrvatskom saboru.”

Da ti mozak stane. Kad bi barem učinkovitost borbe protiv korupcije bila u rangu komunikacijskih vještina Vladinog PR-a.

Ministar Malenica i naš mozak

A kad smo već kod mozga, istu stvar koju je ministar napravio svjesno – selektivno uzeo informaciju, odbacio neke dijelove, neke dijelove obojao željenim tonovima, a nekima dao veću važnost- isto to nesvjesno radi naš mozak kada prikuplja informacije. Točno to radimo i mi kada odlučno zastupamo svoja životna, poslovna i religiozna razmišljanja, odlučujemo tko od kolega na poslu je super a tko užasan, dok dajemo povratne informacije ljudima u svojoj okolini ili pišemo članke za Tportal. Budimo iskreni: radije pričamo s ljudima koji dijele isto mišljenje kao i mi, čitamo izvore informacija koji potvrđuju naše razmišljanje i šalju nam poruku kako smo pametni i u pravu. Lijek za kvalitetnije razmišljanje

Način za smanjiti utjecaj kognitivnih pristranosti na kvalitetu našeg razmišljanja i odlučivanja je, kako bi rekli Ameri, “simple but not easy”. I neprirodan za naš kulturni krug. Formula glasi: biti svjestan vlastite nesavršenosti, manje pričati, slušati druge sa znatiželjom, postavljati više pitanja i preispitivati svoje razmišljanje, odn. svoju “mapu svijeta” kako bismo rekli u NLP-u. Kada imamo čvrsto mišljenje o nečemu, korisno je sa znatiželjom pričati s ljudima koji razmišljaju drugačije, čitati izvore informacija “suprotnog tabora” i aktivno tražiti izazov svom razmišljanju. Jednostavno, ali teško jer zahtijeva poniznost i vježbu. U novoj 2022. godini želim nam svima više međusobnog slušanja i razumijevanja, više preispitivanja vlastitog razmišljanja i više učenja od ljudi u našoj okolini koji znaju više od nas.

P.S. Ovaj članak će Vam potvrditi da ima smisla čitati o ovakvim temama jer su zanimljive i mogu nas potaknuti na preispitivanje našeg razmišljanja i donošenje kvalitetnijih odluka. Ili ipak, ovaj članak će potvrditi da je vaše razmišljanje ispravno i da ne radite greške opisane u članku koje rade drugi. Vi znate istinu, zar ne?

Domagoj Lipošinović je executive coach i poslovni trener. Nakon stjecanja titule magistra ekonomskih znanosti na Vienna University of Business and Economics radio je u vodećim svjetskim kompanijama kao što su Procter & Gamble, SC Johnson i Samsung Electronics na regionalnom i talijanskom tržištu. Posljednjih godina Lipošinović surađuje s brojnim svjetskim tvrtkama u cijeloj Europi na razvojnim programima iz područja leadershipa i prodajnih vještina, a u Zagrebu vodi program za osobni razvoj i kvalitetnu komunikaciju pod nazivom NLP Business Akademija. Kao veliki zaljubljenik u učenje i osobni razvoj, pohađa programe vodećih poslovnih škola i edukaciju za psihoterapeuta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!