podaci htz

Kod rodbine i prijatelja lani ljetovalo 475.000 gostiju, najviše ih došlo iz Slovenije i BiH

31.03.2023 u 14:45

Bionic
Reading

U nekomercijalni smještaj u Hrvatskoj je 2022. došlo 475 tisuća gostiju koji su ostvarili 10,3 milijuna noćenja, što je po 2 posto više nego u 2021., a većinu od ukupnog prometa ostvarili su stranci, najviše iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Njemačke, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS)

Podatke o nekomercijalnom turističkom prometu DZS preuzima iz sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), a odnose se na vlasnike kuća ili stanova za odmor, koje koriste za sebe, rodbinu i prijatelje, ne naplaćujući svako noćenje uz obvezu da vlasnici moraju prijaviti i odjaviti sve osobe koje borave u nekoj kući ili stanu putem tog sustava.

Strani turisti su u nekomercijalnome smještaju u 2022. ostvarili 77,2 posto od ukupnih dolazaka i 57,1 posto od ukupnih noćenja, odnosno njih 367 tisuća ostvarilo je 6 milijuna noćenja, čime su u u plusu za 4 i 5,2 posto u u odnosu na 2021.

Domaćih turista u taj je smještaj došlo mnogo manje nego stranih, 108 tisuća, ali su sa 4,3 milijuna noćenja na prvom mjestu među svim nacijama koje su tu boravile. No, za razliku od stranaca, domaćih je u vikendice, kuće i stanove za odmor i slične nekomercijalne objekte došlo gotovo 5 posto manje nego 2021. i ostvarili su 2,5 posto manje noćenja.

Među strancima, najviše su od ukupnih stranih noćenja u tom smještaju ostvarili Slovenci, 40,6 posto ili 2,4 milijuna, a 'daleko' od njih su drugi po redu gosti iz BiH sa 757.000 noćenja. Treći su gosti iz Njemačke sa 684.000 noćenja, četvrti iz Srbije sa 453.000 noćenja, a peti Austrijanci sa 258.000 noćenja. Iz svih ostalih zemalja u tom je smještaju ostvareno tek oko 20 posto od ukupnih stranih noćenja.

Po županijama, Zadarska je i u 2022. bila na prvom mjestu sa najviše noćenje u nekomercijalnom smještaju, 4 milijuna ili 38,3 posto od ukupnih noćenja u tom smještaju, a slijede ju Primorsko-goranska županija s 2,5 milijuna noćenja ili 24,4 posto od ukupnih te Istarska županija s 1,4 milijuna noćenja ili 13,6 posto do ukupnih.

Njih slijede ostale jadranske županije, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska, u kojima je svima bilo između 4 i 8 milijuna nekomercijalnih noćenja, dok su im se s kontinenta najviše 'približile' Grad Zagreb i Zagrebačka županija, ali s tek po oko pet tisuća prijavljenih noćenja u nekomercijalnom smještaju. U ostalim županijama je to puno manje, par stotina ili par desetina takvih noćenja.

  • +7
Turizam Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Oko tih podataka iz DZS-a ističu i da je vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor obvezan u roku od 24 sata od dolaska prijaviti u sustav eVisitor sve osobe koje borave u toj kući, apartmanu ili stanu te posljednjeg dana njihovog boravka ih i odjaviti, a iznimno, vlasnici koji turističku pristojbu plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu, prijavu i odjavu turističkoj zajednici obavljaju prvi put pri plaćanju paušalnog iznosa turističke pristojbe.

Dodaju i da na kvalitetu podataka odnosno rezultata tog istraživanja znatno utječe disciplina prijavljivanja i odjavljivanja boravka osoba u nekomercijalnim smještajnim objektima te rad inspekcijskih tijela koja nadziru tu pojavu, ali ne navode brojke koliko je takvih objekta bilo u 2022. niti usporedbe tog broja i ostvarenog prometa sa 2019.

Po zadnjim informacijama, sa nedavno održanog Foruma obiteljskog smještaja u turizmu, u Hrvatskoj je oko 300.000 kuća za odmor, vikendica i slično, dok je domaćinstava koje se registrirano bave komercijalnim pružanjem usluga smještaja u svojim kućama i stanovima, naplaćujući svako noćenje, nešto malo više od 100.000.

sve osim nogometa