PROJEKT 'KUHAONA'

'Kod nas turisti uče da ćevapi nisu hrvatsko jelo'

  • Autor: Petra Sjauš
  • Zadnja izmjena 10.11.2014 07:08
  • Objavljeno 10.11.2014 u 07:00
  • +7
  • +4

Kuhaona

Izvor: Promo fotografije / Autor: Kuhaona

Kuhaona je projekt iza kojeg stoje tri uspješne žene koje su u njega ugradile svoja iskustva, viziju i osobna financijska sredstva. Rađao se gotovo godinu i pol dok svjetlo dana nije napokon ugledao 25. rujna ove godine. Kuhaona nudi cjelovito kulinarsko iskustvo i okusni doživljaj hrvatske kuhinje kreiranjem i organizacijom kulinarskih radionica koje su namijenjene domaćim i stranim polaznicima, kao inovativna, cjelogodišnja turistička ponuda. 'Želimo na inovativan i suvremen način promovirati tradicionalnu hrvatsku kulturnu i gastronomsku baštinu te biti mjesto razmjene kulinarskih znanja', ističu Karmela Karlović, Sanja Mikša i Brankica Blažević, okupljene pod imenom Kuhaona

'Sam projekt rađao se gotovo godinu i pol. Najviše smo se mučile s pronalaskom adekvatnog prostora, sve dok nismo našle ovaj kraj Dolca. I tako je Kuhaona ugledala svjetlo dana 25. rujna ove godine, kada smo pokrenule našu web stranicu, a s radom smo započele sredinom listopada. Do sada smo imale četiri radionice', priča Karmela Karlović, izvršna urednica Kuhaone.

A kako je sve počelo?

'Sanja i ja smo radile na Coolinarici; ona osam godina, a ja 15-ak godina, prvo kao glavna urednica, a potom i kao voditelj projekta, s time da sam prije toga radila u Kulinarskom centru gdje sam zapravo i stekla pravi uvid u hranu. Obraćali su nam se ljudi s idejama i prijedlozima, a i željele smo ići dalje u svom profesionalnom razvoju. I tako je došlo do ideje o Kuhaoni, kao turističkom proizvodu koji bi imao cilj i očuvanja naše baštine, kroz recepte i običaje, a i da ljudi upoznaju našu kuhinju kroz ove naše radionice', kaže Karlović, inače biolog po struci.

'Na radionici se hrana priprema prema meniju koji je sastavljen od tri jela i koji je zapravo presjek kroz hrvatsku kuhinju. Naravno, zamišljeno je da to bude jedan doživljaj, prije svega. Nakon toga slijedi degustacija i druženje', dodaje Karlović.

'U projekt su uložena isključivo naša osobna sredstva. Nismo koristile ni kredite, ni poticaje od države, ni bespovratna sredstva iz EU fondova, isključivo zato što se na svakom takvom natječaju traži da ste zaposleni barem šest mjeseci, a mi se još nismo zaposlile. Također, za start upe se najčešće nude krediti, što mislim da nije u redu. U konačnici, i ovo što smo mi napravile je u kontekstu strategije Ministarstva turizma', objašnjava Karlović.

'Jesmo poduzetnice, ali se još nismo zaposlile jer naprosto još nemamo financijske mogućnosti obvezati se na isplatu plaća i zato ne možemo tražiti nikakva sredstva. Bilo je mnoštvo natječaja na koje smo se pokušale prijaviti, ali onda dođete do kraja i zapravo vidite da ne možete realizirati očekivano', pojašnjava Sanja Mikša, nutricionistica, koju je želja za novim izazovima dovela do Kuhaone.

Naglašavaju da je to problem i Poduzetničkog impulsa. Ističu da su napravile i velik projekt za dobivanje sredstava iz EU fondova, na kojem su imale i partnere i podprojekte, ali da to sada stoji jer postoje ograničenja iz prethodno navedenog razloga.

'Pokušat ćemo nastupiti s partnerima, pa da vidimo hoćemo li makar na taj način uspjeti dobiti kakva sredstva', priča Karlović i dodaje kako imaju marketinšku i medijsku podršku Turističke zajednice Grada Zagreba te da su se povezale i s Hrvatskom udrugom putničkih agencija.

'Tako smo došle do gastroenološkog klastera koji sadrži osam-devet putničkih agencija koje se specijaliziraju baš za taj tip turizma. Njima je nedostajao prostor gdje bi svojim klijentima mogli pružiti jednu takvu uslugu kakvu mi nudimo. Tako da sad već imamo i neke projekte u vidu', govori Karlović.

'U kontaktu smo i s nekim privatnim turističkim agencijama koje nude gastroture po Zagrebu, tako da se zapravo s Kuahonom i njima otvorila jedna nova niša', dodaje Mikša i ističe kako je lokacija na kojoj se nalaze iznimno važna, tako da turisti mogu odmah posjetiti i tržnicu Dolac.
'Naglasak je upravo na autohtonosti kuhinje. Turisti ovdje napokon mogu naučiti da ćevapi i burek ne spadaju u hrvatsku kuhinju', s osmjehom dodaje Mikša.

Planovi za budućnost?

'Stabilno poslovanje je jedan od naših ciljeva, dakako. Sad smo tek na početku. Prvo trebamo raditi na tome da ljudi čuju za nas, a onda i cijeli sustav staviti u pogon, da u konačnici od tog našeg posla nas tri možemo i živjeti. Na kraju krajeva, i tržište će pokazati nekakav smjer', ističe Karlović.

'Nudimo naš prostor za team buildinge, različite gastro projekte, poslovne večere gdje sami možete kuhati. Prostor je dosta velik i sve u njemu je mobilno kako bismo ga mogle koristiti i za neke druge namjene', dodaje Karlović.

'Treba biti uporan i strpljiv. Bilo je trenutaka kada smo gubili živce. Nije nam bilo nimalo lako u potrazi za sponzorima koji bi opremili naš prostor malim i velikim kućanskim aparatima. Kontaktirali smo sve u Hrvatskoj. Odgovorilo nam je tek dvoje-troje, a Gorenje je jedino prepoznalo potencijal u nama, iako nas uopće nisu poznavali. To je investicija koju mi same nikako ne bismo mogle financirati. Na kraju smo dobile duplo veće sponzorstvo od onoga koje smo tražile i to za projekt koji je tada bio još uvijek samo na papiru', kaže Mikša.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!