Unatoč gotovo 600.000 praznih nekretnina, tržište je suočeno s visokim cijenama i nedostatkom stambenog prostora. Dok vlasti uvode mjere poput priuštivog stanovanja kako bi omogućile krov nad glavom napose mladima, s druge strane stoji neiskorišten potencijal.

Problemi sa stanovanjem vidljivi su posvuda, no zanimljiva je situacija u Varaždinu, gdje je direktor tamošnje Javne ustanove Gradski stanovi, Roman Veršić, otkrio jedan od razloga problema s nekretninama, a koji bi mnogima rijetko pao na pamet.

'Grad Varaždin je poželjna destinacija za život, pa ljudi dolaze iz drugih gradova, okolnih naselja i cijele županije. Uz to, drugi segment koji pritišće stambeno tržište je kvaliteta života, odnosno činjenica da imamo veći broj rastava koje u praksi znače da umjesto jedne često trebamo osigurati dvije stambene jedinice', rekao je Veršić za eTV studio.

Četiri vjenčanja i razvod

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva za 2024. godinu (za 2025. godinu podaci nisu potpuni, op.a.), vidljivo je da je u Varaždinu sklopljeno 166 brakova, a razvrgnuta su čak 72, što je gotovo 50 posto.

Slična je situacija u Karlovcu, gdje je na 195 sklopljenih okončano 87 brakova, zatim u Virovitici, gdje je na 100 brakova razvrgnuto njih 52, u Zadru, gdje na 280 vjenčanja dolazi 128 razvoda, te u Bjelovaru, gdje je broj sklopljenih brakova prije dvije godine bio 155, uz 84 razvoda, što je čak 54 posto svih bračnih odnosa u toj godini.

Gledajući po županijama, na tri do pet sklopljenih brakova dolazi jedan razvod, osim u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje je na 453 sklopljena braka u 2024. godini bilo čak 200 razvoda. Kako je u Hrvatskoj na nešto više od 17.000 sklopljenih došlo gotovo 5000 razvrgnutih brakova, jasno je da se većina bračnih zajednica ipak očuva.

Što s imovinom?

No prilikom razvoda braka najveće je pitanje što s imovinom. Ona se može podijeliti dogovorom između supružnika ili sudskim putem. Iako je uobičajeno to da se sva imovina dijeli po principu pola – pola, postoje i iznimke koje ovise o učešću pojedinog bračnog partnera u zajedničkom životu.

'Kad su prodaje takvih nekretnina u pitanju, događaju se specifične situacije zato što se često nije jednaka motivacija oba supružnika da se nekretnina proda, pogotovo ako je jedan ostao u nekretnini, a drugi se iselio. Takve prodaje često su kompliciranije zato što motivacija prodavatelja nije jednaka, a često je to i nastavak razloga zbog kojih su se razveli', ističe stručnjak za nekretnine Boro Vujović.

Naravno, u takvim se situacijama rađaju emocije, pa se često otvaraju i rasprave o tome što uopće spada u bračnu stečevinu. Recimo, stan ili kuća koju je netko od supružnika naslijedio ne ulazi u bračnu stečevinu, iako je odličan izlaz u slučaju prekida zajedničkog života.

No ako je nekretnina kupljena kreditom, oba supružnika moraju biti odgovorna za njegovu otplatu i nakon razvoda, osim ako se drugačije ne dogovore ili ako sud ne intervenira.

'Najveći problem je taj emotivni trenutak, gdje jedna strana želi povrijediti drugu. Često se događa da jedna strana jest realna, a druga nije. Imamo taj problem da oni ne mogu sjesti zajedno za isti stol, a kamoli da se uopće dogovaraju', iznosi svoje iskustvo riječki posrednik nekretninama Branko Papeš.

Kupnja, ali ne i najam

Papeš kaže da se parovi nakon razvoda najčešće odlučuju na kupnju vlastite nekretnine, naravno ako nitko od njih nije ništa naslijedio. Time potvrđuje riječi Romana Veršića da se u takvim situacijama moraju tražiti dvije nekretnine, no ne smatra da je to razlog zbog kojeg nedostaje stanova na tržištu.

'U pravilu, oni prodaju veći stan da bi kupili dva manja. Manjih stanova na tržištu gotovo da nema. Najveći manjak nekretnina upravo je u manjim kvadraturama, a one su po metru kvadratnom skuplje od većih nekretnina. Da pomiri sve to skupa, agent mora biti mađioničar', ističe, dodajući da u rijetkim slučajevima u obzir dolazi i najam.

'Ljudi moraju shvatiti da u trenutku u kojem se rastavljaju napuštaju jedan oblik života i moraju se spustiti na neki niži oblik života. No nisu spremni na to da moraju napustiti svoju nekretninu i otići u najam', dodaje Papeš.

Sve više samaca

Vujović ističe da u takvim situacijama nema problema ni s prijepisom nekretnina, pa su razvodi brakova 'izvučeni kao neka anegdota', odnosno samo jedan od mnogobrojnih razloga zbog kojih nedostaje nekretnina u Hrvatskoj. Doduše, treba reći da gotovo 400.000 Hrvata živi u samačkim kućanstvima, što bi išlo u prilog tezi da zbog razvoda nedostaje nekretnina, ali podsjećamo na procjenu o 600.000 praznih stanova, ali i na razne životne okolnosti koje dovode do toga da gotovo desetina domaće populacije živi sama.

'Tržište nekretnina pati zbog visokih cijena, niskih primanja, strožih uvjeta za dobivanje kredita zadnjih nekoliko godina i zato što su ljudi nerealni', upozorio je Papeš i savjetovao građanima 'koji imaju nešto' da o razvodu 'razmisle tri puta jer će ostati bez toga'.