nije dobro

Klimatske promjene na tanjuru: Čokoladu ćemo plaćati zlatom, pivopije će ostati žedne, a loše će se provesti i kavopije

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 19.01.2020 21:53
  • Objavljeno 19.01.2020 u 21:53
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Sergei Bobylev / TASS / Profimedia

Klimatske promjene mogle bi biti najveća prijetnja uzgoju krumpira zadnjih 8000 godina. Slično je s grahoricama, uzgojem riže i kukuruza. Zbog smanjenog uzgoja kakaovca čokoladu ćemo plaćati zlatom, zbog smanjenog uzgoja kave morat ćemo je zamijeniti drugim energetskim pićem. Vinogradi mogu postati prošlost, a pivopije mogu ostati žedne. Glavna posljedica s kojom se možda suočavamo pri promjeni klime jesu problemi u proizvodnji hrane

'Kada bih i znao da će svijet sutra propasti, svejedno bih posadio stablo jabuke', rekao je njemački teolog Martin Luther, ne znajući da možda dolazi vrijeme u kojem stablo neće donositi plodove, barem ne onakve kakvima smo se do sada navikli sladiti.

Rajska voćka postaje ugrožena vrsta, ako je vjerovati studiji međunarodne grupe znanstvenika iz 2011. godine. Uslijed klimatskih promjena stabla voćaka poput jabuke i orašastih plodova zimi se ne mogu dovoljno 'ohladiti' da bi dali ekonomski isplativ rod te se uzgajivači moraju sadnjom novih sorti pripremati za topliju budućnost. U suprotnom, Eva svom Adamu neće više moći nuditi jabuku.

U velikom svijetu - osim u Hrvatskoj, kako su prošlog tjedna upozoravali naši stručnjaci za zaštitu okoliša – usta su puna klimatskih promjena, ali još malo ljudi shvaća to da glavna posljedica s kojom se možda suočavamo jesu problemi u proizvodnji hrane, kaže Amanda Little, američka autorica knjige 'Sudbina hrane: Što ćemo jesti u toplijem, mnogoljudnijem, pametnijem svijetu'.

Govori se o požarima, poplavama, nepodnošljivim vrućinama i megasušama, o crnom scenariju prema kojemu će životinjske vrste mijenjati staništa, a ljudi migrirati u hladnije krajeve, ali najveći poremećaji uzrokovani klimatskim promjenama očekuju se u prehrambenim sustavima, tvrdi također znanstvenik Jerry Hatfield iz američkog ministarstva poljoprivrede. Globalni prehrambeni sustav potpuno je integriran (i na našem tržištu više je uvezene rajčice nego domaćih), pa ugroženi urodi soje, kave ili kakaovca utječu na prehranu ljudi bez obzira na meridijane i državne granice.

  • +17
  • +14

Požari u Australiji zloguka su potvrda navoda iz knjige Amande Little

Izvor: EPA / Autor: JAMES ROSS

'Ljudi graknu zbog ugrožene proizvodnje jagoda i ledenog vina, a ne zanima ih kako će jednog dana njihov jelovnik izgledati bez riže, krumpira i grahorica', kaže Little.

Globalno zagrijavanje utječe na poljoprivredu zbog promjena prosječnih temperatura, oborina i klimatskih krajnosti, divljanja štetočina i bolesti; gomilanja ugljičnog dioksida u atmosferi i prizemne koncentracije ozona; promjene razine i kiselosti oceana... Zbog promjene temperatura današnja jabuka ima nešto drukčiji okus nego ona prije 30 godina, piše Little.

Promjena klime ne utječe samo na poljoprivredu, nego poljoprivreda utječe na klimu. U budućnosti nas čeka tanjur s manje mesa, naročito crvenog, ako želimo smanjiti devet posto emisije ugljičnog dioksida i 35 do 40 posto globalne emisije metana, što je posljedica uzgoja stoke.

Izbor najljepše krave pasmine Holstein 'Schau der Besten' - u budućnosti nas čeka tanjur s manje mesa

Izvor: Pixsell / Autor: Carmen Jaspersen/DPA/PIXSELL

Zvuči to poznato, no daleko, sve dok mediji ne objave bombastičnu vijest o tome da bi klimatske promjene mogle biti najveća prijetnja uzgoju krumpira u zadnjih 8000 godina, što znači katastrofu za milijardu i nešto potrošača te za globalnu proizvodnju 300 milijuna tona godišnje. Slično je i s grahoricama, o kojima ovisi prehrana stanovnika Južne Amerike i dobrog dijela Afrike. Prema izvješću UN-a iz 2005., u pitanju je uzgoj riže, kojom se hrani gotovo polovina svjetske populacije. Američko ministarstvo poljoprivrede još je prije 15 godina ukazivalo na opasnost da bi se do kraja stoljeća njezina proizvodnja mogla prepoloviti. Južni dio Afrike mogao bi do 2030. ostati bez 30 posto kukuruza. Zbog globalnog smanjenja uroda žita, riže i kukuruza u posljednje četiri godine neke vlade, poput indijske, posežu za državnim zalihama.

Procjenjuje se da milijardu ljudi u svijetu svakodnevno gricne čokoladu, no grickajte dok možete jer bi se vrlo brzo mogla plaćati zlatom. Više od polovine kakaovca dolazi iz Gane i Obale Slonovače, uzgajanog na optimalnoj nadmorskoj visini od 100 do 250 metara, ali prema predviđanju Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu (CIAT), uzgoj će se morati seliti na visinu 450 do 500 metara, pa se ozbiljan pad proizvodnje očekuje već za deset godina.

Autorica knjige 'Budućnost hrane' Amanda Little govori o stanju globalnog opskrbnog lanca hranom i o tome što se poduzima kako bi se suvremeni prehrambeni sustavi prilagodili vremenu u kojem živimo i koje je pred nama

Izvor: tportal.hr / Autor: Penguin Random House

Kavu ćete možda morati zamijeniti drugim energetskim pićem. Godišnje se u 60 zemalja proizvede 8,5 milijuna tona ovog dragocjenog zrna, ali zadnjih godina usjeve u Srednjoj Americi desetkuje gljivična pošast zvana kavina hrđa, čije se divljanje pripisuje rastu temperature. Ugroženi nisu samo kavopije, nego 20 milijuna farmera koji žive od uzgoja kave.

Mogao bi se drastično smanjiti urod kikirikija jer raste na ravnim površinama kakav je američki jug, a one se griju mnogo brže od brdovitih. Istraživači iz američkog Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore tvrde da će u sljedećih 30 godina nestati 40 posto proizvodnje avokada, bitne namirnice u prehrani Južnoamerikanaca. U panici su uzgajivači u Tunisu zbog katastrofalno loše berbe datulja, bitnih u prehrani arapskog svijeta. Godinu 2018. mnogi smatraju jednom od najgorih za masline, da se ne spominje desetkovanje plodova mora zbog rasta kiselosti oceana uzrokovane rastom njegove temperature, a koja je 2019. bila najviša otkada je mjerenja.

  • +5
  • +2

Klimatske promjene ugrozile su i uzgoj maslina

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic

Newsweek je u zadnjem broju prenio vijest o istraživanju tima britanskih biologa na temelju satelitskih snimki od 1993. do 2018., a koje kaže da bilje na Himalaji raste na višoj nadmorskoj visini nego ikada ranije, što može utjecati na količinu vode koja se otuda slijeva u rijeke, a time na život i proizvodnju hrane za blizu 1,4 milijarde ljudi ovisnih o vodi s Himalaje. Između 2030. i 2050. moglo bi doći do ozbiljne nestašice vode u poljoprivrednim i urbanim područjima, što bi moglo pogoditi čak i - pivopije. Popularno piće neće doći u pitanje samo zbog problema s uzgojem hmelja, nego i zbog nedostatka kvalitetne vode. Naraste li globalna temperatura doista za alarmantnih dva stupnja Celzijevih i svijet ne shvati da se nešto mora mijenjati, i vinogradi bi u budućnosti u mnogim regijama mogli biti prošlost, a nije riječ samo o vinogradima.

Mnogi će dijelovi svijeta bankrotirati, ali neki će profitirati. Jer učinci promijenjene klime neravnomjerno su raspoređeni. Ona će vjerojatno negativno utjecati na ratarsku proizvodnju u zemljama male geografske širine, a u sjevernim geografskim širinama mogu biti negativni, ali i pozitivni. Dok britanski servis za prognozu vremena Met Office zbog rasta temperatura u Pakistanu do 2050. očekuje pad prinosa usjeva do 50 posto, u nekim dijelovima Europe proizvodnja kukuruza bi u optimalnim hidrološkim uvjetima mogla rasti za 25 posto.

  • +5
  • +2

Noćno nebo iznad Himalaje

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

No predviđanja za Europu nisu ružičasta. Toplinski udari u ljeto 2018. uzrokovali su u mnogim dijelovima svijeta, ali posebno na Starom kontinentu, niži prosječni prinos ljetine. Stručnjaci stoga predviđaju da bi cijena hrane do 2050. mogla narasti do 80 posto, a cijena poljoprivrednog zemljišta u Europi do 2100. mogla bi pasti za 80 posto.

Autorica knjige o sudbini hrane Amanda Little ipak vjeruje u snagu znanosti koja će ponuditi rješenja, ali tvrdi da naš tanjur u budućnosti nikako neće biti isti. Oni koji dožive 2050. godinu s nostalgijom će se sjećati današnjih tržnica i jabuka. Govoreći o tome, komičar Jim Carrey, a i komičari mogu biti ozbiljni, u jednom je razgovoru rekao:

'Uz jutarnju kavu obožavam gledati svoj prekrasni vrt. To me uvijek podsjeti na to koliko je dobro što ga imam. Volim ga zato što ga mogu izgubiti.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!