Poslovno izvješće za prvih šest mjeseci ove godine pokazalo je značajan rast profitabilnosti HEP-a pod upravljanjem Tomislava Šerića. Međutim, uspješno poslovanje državnog energetskog diva više je plod sretnih okolnosti nego smišljenih poteza
U jeku brojnih afera i najavljene smjene uprave, potpuno je nezapaženo prošlo financijsko izvješće koje pokazuje odlične poslovne rezultate HEP-a.
U prvih šest mjeseci, HEP Grupa ostvarila je čistu dobit od 1,28 milijardi kuna, gotovo dvostruko više nego lani u istom razdoblju, kada je dobit iznosila 762,3 milijuna kuna.
Zanimljivo je da je profitabilnost skokovito rasla upravo u razdoblju Vrdoljaku nepoćudnog šefa Tomislava Šerića, koji je u svibnju prošle godine došao na mjesto Zlatka Koračevića. Naime, nakon dvije sušne godine u kojima je ostvarena skromna dobit (2011. - 7 milijuna kuna, 2012. – 35,8 milijuna kuna), uslijedila je ohrabrujuća 2013. sa 1,3 milijarde kuna dobiti te još bolja 2014. u kojoj bi, ako se nastave trendovi iz prvog dijela, čista dobit mogla premašiti dvije milijarde kuna.
Poslovanje HEP-a u ovoj godini karakterizira oštar pad potrošnje električne energije s jedne strane i još veći pad troškova poslovanja s druge strane.
Na pad potrošnje prvenstveno su utjecali slabljenje gospodarskih aktivnosti i natprosječne temperature u zimskim mjesecima. Dodatan pritisak na prihode donijeli su smanjenje tržišnog udjela i pad prodajnih cijena električne energije, do čega je došlo uslijed liberalizacije tržišta.
U takvim uvjetima HEP-ovi poslovni prihodi potonuli su na 6,5 milijardi kuna što je 15,5 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Uz pad prihoda od prodaje električne energije od 16,4 posto, zbog slabije potrošnje smanjeni su i prihodi od prodaje toplinske energije (za 66 milijuna kuna ili 15 posto) i plina (za 45,9 milijuna kuna ili 16,6 posto).
U normalnim okolnostima ovako dramatičan pad prihoda izazvao bi velike probleme u poslovanju, međutim povoljni tržišni trendovi i mjere racionalizacije poslovanja omogućili su kompaniji ne samo da bezbolno prebrodi velik gubitak prihoda, nego i poveća profit.
Ukupni rashodi reducirani su za 24,8 posto (na 4,78 milijardi kuna), a glavna ušteda na rashodnoj strani odnosi se na troškove proizvodnje i nabave električne energije, koji su smanjeni za čak 30,4 posto. Troškovi proizvodnje drastično su smanjeni prvenstveno zbog povoljnih hidroloških okolnosti. Naime, obilne padaline omogućile su intenzivnu proizvodnju jeftine električne energije u hidroelektranama i smanjenje skupe proizvodnje u termoelektranama.
Na rashode su pozitivno utjecali i niža cijena ugljena za termocentrale, manja kupovna cijena energije od drugih proizvođača, a dodatno je smanjen i uvoz električne energije.
Oko 46 milijuna kuna ušteđeno je na troškovima plaća zbog smanjenog broja radnika tijekom 2013. Smanjeni su i svi ostali troškovi poslovanja (bankovni troškovi, troškovi za isplate prema kolektivnom ugovoru, naknade za plin i korištenje voda i sl.).
Kada je riječ o investicijama, oko kojih se najčešće lome koplja između Uprave i nadležnog ministarstva, one se nalaze na silaznoj putanji. Za razliku od prvog polugodišta 2013., kada je investirano 739,4 milijuna kuna, u prvih šest mjeseci 2014., u obnovu postojećih i gradnju novih energetskih objekata utrošeno je 674,3 milijuna kuna.
Iz prezentiranih podataka može se zaključiti da je izvanredni rezultat HEP-a više rezultat vanjskih okolnosti, a u manjoj mjeri smišljenih poteza menadžmenta. No promatrajući financijsko izvješće, teško je pronaći razloge za smjenu aktualne Uprave.
