Imovina devet ključnih Agrokorovih kompanija u reviziji smanjena je za 13 milijardi kuna. Revizija je utvrdila da je u poslovnim knjigama tih kompanija bilo dosta precijenjene imovine poput zaliha, knjižilo se i dosta rizičnih potraživanja, no srećom, većina takvih potraživanja odnose se na druge kompanije unutar Agrokora, primarno Konzuma, čija je bilanca stanjena za deset milijardi kuna.
Za ekonomiste ovo je jasan znak da je situacija u Agrokoru daleko bolja nego što se to nagađalo. Pozitivno je, kažu ekonomisti i da nisu otkriveni nikakvi značajni skriveni troškovi. No, ograđuju se naši sugovornici, za sliku pravog stanja u Agrokoru potrebno je pričekati ponedjeljak kada će biti objavljeni zajednički rezultati za cijelu grupu.
Kod pojedinih kompanija iz sastava Agrokora, primjerice Konzuma, osim što je smanjena vrijednost imovine znatno su povećane obveze vezane uz iskazivanje najma - operativni najmovi trebali su biti iskazani kao financijski što je dovelo do povećanja dugoročnih obveza za dvije milijarde kuna. Isto tako, kod Konzuma, su pronađeni troškovi koji su vjerojatno bili knjiženi kao ulaganje u imovinu ili investicije, a ne kao kratkoročne obveze. Riječ je o iznosu od 2,18 milijardi kuna.
U osvrnu na objavljene rezultate ekonomist Damir Novotny kaže da su oni u skladu s njegovim očekivanjima jer revizori u situacijama u kakvoj je Agrokor primjenjuju najstrože računovodstvene standarde.
'Ide se na otpis svega što ima rizik naplate. Te korekcije se vide kod Konzuma, koji je tako ostao bez kapitala, ali kod drugih poduzeća su ispravci vezani za druge tvrtke unutar Agrokor grupe i to nije toliko dramatično. Kapital je smanjen za te gubitke, ali ga još uvijek u nekim tvrtkama ima dovoljno. Jednokratni gubici su čišćenja bilance, ali ta poduzeća to mogu preživjeti' rekao je tportalu Novotny i dodao:
vezane vijesti
'Javnost je možda očekivala nešto spektakularno, ali to se nije dogodilo. Moramo pričekati konsolidirano izvješće Agrokora da bi mogli dati potpunu ocjenu'.
Pitali smo ga sugeriraju li poprilični iznosi otpisa kaznenu odgovornost prijašnjih uprava koje su sastavljale izvještaje, vlasnika Ivice Todorića ili revizora, na što Novotny daje zanimljiv odgovor:
'Kada bi se kod nas sada primijenili rigidniji računovodstveni standardi i kada bi se išlo u revalorizaciju potraživanja, mnoga bi ih poduzeća morala otpisati. To bi bili jako veliki iznosi. S druge strane ni Vlada nije imala interesa tražiti rigidnost kod primjene računovodstvenih standarda jer bi se tkao umanjivala dobit poduzeća i porez na dobit',
Ako pretpostavimo da su takvi izvještaji namjerno prikazivani, recimo bankama da bi se lakše došlo do novih kredita, onda bi banke trebala pokrenuti pitanje odgovornosti predsjednika uprava koji su potpisivali te izvještaje s jedne strane i revizore s druge strane. Ali, Novotny tu ukazuje na još jednu hrvatsku specifičnost: 'U Hrvatskoj su revizijske tvrtke društva ograničene odgovornosti, a ne partnerske tvrtke kao u svijetu. To znači da banke moguće štete ne bi imale od koga naplatiti.'
Što se tiče kaznene odgovornosti uprava, vlasnika ili revizora treba utvrditi koja je bila namjera da se prikažu izvješća koja su se prikazivali. Novotny zaključuje, da se potraživanja kod naših poduzetnika nisu otpisivala jer ako se otpišu, a ne utuže na njih se plaća porez. To je posljedica rigidnog poreznog zakona zbog koje revizori ne inzistiraju na otpisu rizičnih potraživanja.
Na isto pitanje, sugeriraju li poprilični iznosi otpisa kaznenu odgovornost prijašnjih uprava ili vlasnika, gotovo identičan odgovor daje i financijski stručnjak i vlasnik konzultantske tvrtke Grubišić i partneri, Andrej Grubišić:
'Oni koji kažu da je odgovor na to pitanje potvrdan zapravo kažu da bi jako puno hrvatskih poduzetnika trebalo kazneno odgovarati.'
Niti njega ne iznenađuju objavljenje brojke, no ugodno je iznenađen, priznaje, da je bez obzira na računovodstveno prikazane gubitke, velik dio tih otpisa povezan uz druge Agrokorove kompanije.
'Otpisali su IDEU - nije više kod Konzuma, nego je kod Mercatora, ali je i dalje naša. I na drugim operativnim kompanija komentirali su kako se radi o otpisima unutar grupe. Primjerice, nije isto ako je Jamnica dala tisuću kuna nekoj trećoj strani koja to ne vraća u sustav ili je dala novac unutar obitelji pa tih tisuću kuna i dalje kruži. Sve skupa je to sve znatno manje loše nego što sam mislio', rekao je tportalu Grubišić.
Prema njegovim riječima, dobro je da se na prezentaciji rezultata nije spominjalo sakrivanje troškova ili neevidentirane obveze.
'Imamo 13 milijardi kuna gubitaka, ali to su jednokratne stavke. Koncerna ima ako nisku razinu operativne profitabilnosti, ali ne gubi dvije milijarde eura godišnje. Ovo je bilo jednokratno iskrcavanje. Jako je bitno da nisu spomenuli neevidentirane obveze. Vjerovniku je to bitnije nego jesu li oni isknjižili milijardu ili dvije zaliha nego da se nađe milijardu eura obveza za koje se nije znalo. Apsolutno ništa se nije čulo o tome kakav je novčani tok kompanija. Koncernu nedostaje adekvatna razina operativne profitabilnosti, ali nije sve 'u banani'', zaključio je Grubišić.
